Back

ⓘ Visoko obrazovanje




                                               

Visoko obrazovanje

Visoko obrazovanje uključuje stjecanje naobrazbe na sveučilištu, akademiji, visokoj školi, sjemeništu, konzervatoriju i sličnim institucijama. Odgovarajući pojam upotrebljava se na brojnim jezicima. Često se koristi sinonim akademsko obrazovanje za visoko obrazovanje. Visoko obrazovanje slijedi poslije srednjoškolskog sekundarnog obrazovanja, npr. gimnazije. Poslije njega slijedi poslijesrednjoškolska tercijarna naobrazba, kroz koju se stječe uža specijalizacija. Visoko obrazovanje obično traje nekoliko godina i obično završava primitkom nekog akademskog zvanja. U visoko obrazovanje ubraja ...

                                               

Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Agencija za znanost i visoko obrazovanje je nacionalno javno tijelo nadležno za osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, kojeg je osnovala Republika Hrvatska po uzoru na slična tijela zemalja Europske unije. Specijaliziran je ustanova koju uredbom osniva Vlada Republike Hrvatske radi provodenja stručnih poslova pri vrjednovanju znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja te obavljanja poslova vezanih uz priznavanje diploma i kvalifikacija.

                                               

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, stručno i savjetodavno tijelo u Republici Hrvatskoj koje brine za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Radi izvršenja svoje zadaće: predlaže i potiče donošenje mjera za unapredenje visokog obrazovanja, predlaže projekciju mreže javnih visokih učilišta u Re­pub­lici Hrvatskoj, daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijeća veleučilišta i visokih škola za stjecanje znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih i nastavnih zvanja, predlaže ministru pravilnike o mjerilima i kriterijima za osnivanje i vrednov ...

                                               

Visoko učilište

Visoka učilišta obavljaju svoju djelatnost kao javnu službu. Status visokih škola odreden je u članku 47. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna. Javna visoka učilišta su ona koja osniva Republika Hrvatska. Republika Hrvatska osniva sveučilište zakonom, a veleučilište i visoku školu uredbom Vlade Republike Hrvatske. Osnivačka prava nad visokim učilištima u ime Republike Hrvatske obnaša Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo. Privatno sveučilište, veleučilište i visoka škola osnivaju se odlukom osnivača po Zakonu i propisima koj ...

                                               

Preddiplomsko obrazovanje

Preddiplomsko obrazovanje jest obrazovna razina po završetku koje se stječe zvanje tercijarnog prvostupnika. Stoga je u mnogim predmetima i mnogim obrazovnim sustavima preddiplomsko obrazovanje prvi, početni stupanj visokoškolskog obrazovanja sve do zvanja bakalaureusa kao što je to u SAD-u gdje se sveučilišna ulazna razina naziva preddiplomskom dok se studenti viših studija nazivaju diplomcima. U nekim drugim obrazovnim sustavima i predmetima preddiplomsko obrazovanje obuhvaća čitavu obrazovnu razinu sve do zvanja magistra kao što je to slučaj s nekim znanstvenim studijima u Britaniji i n ...

                                               

Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u

Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u je postupak stručnih proučavanja kojim priznate pokrajinske ili nacionalnalne nevladine agencija ocjenjuju kvalitetu nekog učilišta ili kvalitetu studijskih programa u Sjedinjenim Američkim Državama. Postpuak akreditiranja u SAD-u je započet dobrovoljnim suradnjem visokih škola početkom 19. stoljeća, a od 1952. Federalna Vlade sake savezne države ima vrlo malu ulogu u ocjeni kvalitete visokoškolskih ustanova. Te je godine donesen federalni zakon koji je postojeći proces mišljenja proglasio temeljem za vrednovanje kvalitete rada američk ...

                                               

Poslijediplomsko obrazovanje

Poslijediplomsko obrazovanje obuhvaća posljednju, treću razinu visokog obrazovanja po završetku koje se stječe, ovisno o vrsti studija, akademski stupanj doktora znanosti ili umjetnosti odnosno specijalista. Nastava poslijediplomskog obrazovanja u pravilu se izvodi na sveučilištu. Trajanje poslijediplomskih doktorskih studija obično iznosi tri godine, a poslijediplomskog specijalističkog studija obično godinu dana.

Alumni
                                               

Alumni

Alumni, alumnus ili alumna naziv je za bivšeg studenta nekog visokog učilišta. Suprotno pretpostavkama, pojam ne mora nužno podrazumijevati i da je pojedinac uspješno dovršio studijski program navedenog učilišta.

                                               

Asistent (znanost)

Asistent, suradničko radno mjesto u znanstvenoj organizaciji. Na sveučilištu ga se bira iz redova najuspješnijih studenata. Pomaže u provodenju dijela nastavnog procesa, provjeri znanja, znanstvenoj, umjetničkoj i stručnoj djelatnosti sveučilišta odnosno sastavnice u skladu s njegovim općim aktom.

Beogradski Licej
                                               

Beogradski Licej

Beogradski Licej ili Veliko učilište je prva viša škola u Srbiji, otvorena u listopadu 1836. godine u Kragujevcu, a 1841. godine je premještena u Beograd i smještena u Konak kneginje Ljubice. Licej je 1863. godine smješten u Kapetan-Mišino zdanje i pretvoren u Veliku školu. Nedovršeni članak Beogradski Licej koji govori o odgoju i obrazovanju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Bolonjski proces
                                               

Bolonjski proces

Bolonjski proces je pojam koji se odnosi na političku namjenu stvaranja jedinstvenog visokoobrazovnog tijela do kraja 2010. godine u svim državama koje su pristupile potpisivanju Bolonjske deklaracije ". Bolonjski je proces nastao nakon što su ministri obrazovanja nekoliko europskih država te Čilea u talijanskom gradu Bologni 19. lipnja 1999. godine potpisali Bolonjsku deklaraciju ". Bolonjski proces se odnosi na reformu sustava visokog obrazovanja u svim potpisnicama Bolonjske deklaracije ".

Burgundy School of Business
                                               

Burgundy School of Business

Burgundy School of Business je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Parizu, Lyonu i Dijonu. Osnovana 1899. BSB je Financial Times 2019. rangirao na 81. mjesto medu europskim poslovnim školama. Svi programi imaju trostruku akreditaciju medunarodnih udruga CGE, EQUIS, i AACSB. Škola ima istaknute apsolvente u poslovnom svijetu i u politici, kao što su primjerice Stéphane Baschiera CEO Moet & Chandon i Antoine Lesec CEO Being.

                                               

Docent

Docent, samostalni predavač na fakultetu, prvi je i najniži stupanj znanstveno-nastavnoga i umjetničko-nastavnoga zvanja, po stupnju viši od suradničkih zvanja asistenta i poslijedoktoranda, a niži od znanstveno-nastavnoga zvanja izvanrednoga profesora. U ženskom obliku naziv je docentica.

École de management de Normandie
                                               

École de management de Normandie

École de management de Normandie je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Parizu, Le Havreu, Caenu, Oxfordu i Dublinu. Osnovana 1871. EM Normandie je Financial Times 2019. rangirao na 81. mjesto medu europskim poslovnim školama. Svi programi imaju trostruku akreditaciju medunarodnih udruga EPAS, EQUIS, i AACSB. Škola ima istaknute apsolvente u poslovnom svijetu i u politici, kao što su primjerice Patrick Bourdet CEO Areva Med i Frédéric Daruty de Grandpré CEO 20 Minutes.

                                               

EM Strasbourg Business School

EM Strasbourg Business School je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Strasbourgu. Osnovana 1919. Školu je Financial Times 2019. uvrstio na 85. mjesto medu europskim poslovnim školama. Svi programi imaju trostruku akreditaciju medunarodnih udruga AMBA, EPAS, i AACSB. Škola ima istaknute apsolvente u poslovnom svijetu i u politici. Nedovršeni članak EM Strasbourg Business School koji govori o odgoju i obrazovanju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

                                               

Emeritus

U Rimskom Carstvu emeritus bio je veteran rimske vojske koji je časno odslužio vojnu službu. Danas se termin koristi na sveučilištima; ranije je označavao umirovljenog profesora, a danas se titula professor emeritus dodjeljuje samo nekima, posebno zaslužnim umirovljenim profesorima.