Back

ⓘ Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti




                                     

ⓘ Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti

Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti, najviša je znanstvena institucija Crne Gore, osnovana 1976. godine.

                                     

1. Povijest

Prvotno od 1973. godine, Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore.

Najviši organ upravljanja je Skupština, u koju ulaze svi redovni i dopisni članovi.

Izvršni organ je predsjedništvo na čelu s predsjednikom i njegovim tajnikom, zatim dva potpredsjednika, tajnici odjela i 2 člana iz sastava redovnih članova.

U Akademiji djeluju:

  • Odjel umjetnosti
  • Odjel prirodnih znanosti
  • Odjel društvenih znanosti

U sastavu biblioteke djeluju Odsjek za dokumentaciju i arhiv.

Akademija sada ima 41 člana u radnom sastavu 28 redovna i 13 izvanrednih i 17 dopisnih članova.

Predsjednici Društva, odnosno CANU, bili su:

  • akademik Momir Durović 2002. – --
  • akademik Dragutin Vukotić 1989. – 2002.
  • akademik Branko Pavićević 1973. – 1981.
  • akademik Mirčeta Durović 1985. – 1989.
  • akademik Branislav Šoškić 1981. – 1985.
                                     
  • u zemlji - Crnogorska akademija zanosti i umjetnosti je državna nacionalna akademija Dvije akademije su radile na razvijanju Crnogorske enciklopedije
  • Srpska akademija znanosti i umjetnosti srp. Српска академија наука и уметности, САНУ najviša srpska znanstvena ustanova, sa sjedištem u Beogradu. Razvila
  • Akademija znanosti Češke Republike, Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bugarska akademija znanosti Crnogorska akademija znanosti i
  • bosanskohercegovački i crnogorski književnik bošnjačke nacionalnosti, redovni član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine ANUBiH i Crnogorske akademije znanosti
  • 2011. crnogorski znanstvenik, bivši političar, napisao zapažene knjige iz crnogorske povijesti, član Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti Obnašao
  • Bošnjak, doktor znanosti jedan od vodećih suvremenih crnogorskih povjesničara. Redoviti je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti član je Odbora
  • Crnogorski književni list je bio crnogorski dvotjednik, časopis za književnost, kulturu, umjetnost znanost i politiku koji je tiskan na crnogorskom hrvatskom
  • Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti od njezina osnutka 1867. godine, član niza drugih akademija i znanstvenih
  • Podgorica, 1974. crnogorski redatelj, magistar dramskih umjetnosti Član Odbora za film Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti CANU i Umjetnički direktor
  • istraživač crnogorske pravne povijest, doktor znanosti sudija Vrhovnog suda i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Bio glavni i odgovorni urednik
  • Titograd, 1991. crnogorski povjesničar, doktor znanosti bio član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Školovao se u Beogradu i Berlinu. U središtu
  • najpoznatije. Hrvatski i srpski povjesničari su u sporu oko podrijetla Boškovića. Godine 1924. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti tvrdi kako su svi
  • znanstvenika pri Crnogorskoj akademiji znanost i umjetnost Aktivan je u rukovodećim strukturama europskih asocijacija FIEP HEPA itd. kao i u uredivačkim

Users also searched:

...

Proslavljen 100. rodendan akademika Vladislava Brajkovića.

I prevoditelj, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. i umjetnosti, a od 2015. i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Stihotron Tonko Maroević Knjižnice grada Zagreba. Znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u. Dubrovniku, Zagreb ri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog pri morja, Zagreb, 2009. Predstavljena knjiga Hrvatski sanitet tijekom srpsko crnogorske. Predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti akademik Dragan Vukčević posjetio je u utorak 22. svibnja Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Dr. sc. Mario Novak – Institut za antropologiju. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti CANU. Profesori Josip Silić iz Zagreba i Milorad Nikčević iz Osijeka postali. Rad na njemu započeo je u tadašnjoj Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti jezika Hrvata, Srba, bosanskohercegovačkih Muslimana i Crnogoraca.


...