Back

ⓘ Hrvatsko novinarsko društvo




Hrvatsko novinarsko društvo
                                     

ⓘ Hrvatsko novinarsko društvo

Hrvatsko novinarsko društvo je neovisna udruga profesionalnih novinara sa sjedištem u Zagrebu. Članovi društva su novinari zaposleni u dnevnim i lokalnim novinama, stručnim časopisima, radio stanicama, televiziji.

                                     

1. Povijest

Utemeljeno je 18. prosinca 1910. godine i jedno je od najstarijih profesionalnih udruženja u Hrvatskoj. Medu tridesetak osnivača su Milan Grlović prvi predsjednik, Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka, Ivan Dobravec Plevnik i drugi. U prvome Upravnom odboru bili su, uz Grlovića, Antun Schlegel drugi predsjednik, od 1912., blagajnik Ivan Peršić, tajnik Zvonimir pl. Vukelić te odbornici Milivoj Dežman, Većeslav Wilder i Bude Budisavljević; njihovi zamjenici su bili Ferdinand Pajas i Joso Lakatoš.

Do Prvoga svjetskog rata Hrvatsko novinarsko društvo brinulo se o slobodi izražavanja i novinarstva, često se sukobljavajući s vlastima. Skrbilo se o materijalnom položaju novinara, ratovalo s poslodavcima i pritiskalo vlast da donosi pravedne socijalne zakone.

                                     

1.1. Povijest Izmedu dva svjetska rata

Rad Društva obustavljen je u početku rata. U listopadu 1917. održana je obnoviteljska skupština. U meduratnom razdoblju predsjednici Društva bili su do 1919. Antun Schlegel, zatim Krešimir Kovačić 1919 1923., Milivoj Dežman 1923.?-1927.ili 1931., Slavo Jutriša 1931 1936., te Branimir Sokolić 1936 1941.

O okolnostima u novoj državi Marija Jurić je posvjedočila: "Jednom smo govorili o novom poretku i ja rekoh šefu kako sam razočarana jer nigdje ne vidim nikakve promjene, nema očekivane demokracije, svuda isti reakcionarni duh, ista birokracija, kao u Austro-Ugarskoj. On mi odgovori nezaboravne riječi! Da, sve je isto, ali mi trebamo one iste ljude koji su se dali plaćati od Austro-Ugarske, ove mi danas trebamo, a ne poštenjake, idealiste, koji misle svojom glavom i osjećaju svojim srcem. plaćenici će poslušati sve što hoćemo, i ono zlo i naopako, a pošteni bi se bunili protiv toga." Godine 1921. Društvo je ukinuto, njegovo članstvo je ustrojeno kao Sekcija Zagreb Jugoslavenskog novinarskog udruženja, ali je očuvana organizacijska i financijska samostalnost. U meduratnom razdoblju Društvo je usredotočenop na socijalne prilika svoga članstva. tu je svrhu 1930. dovršena Zakladna zgrada Novinarski dom, koju je projektirao Bruno Bauer. U lipnju 1940. Skupština je promijenila ime udruge u Novinarsko društvo Banovine Hrvatske.

                                     

1.2. Povijest Za drugoga svjetskog rata

Uspostavljanjem NDH Društvo je stavljeno pod kontrolu režima. Ta je praksa trajala praktički do 1990.

NDH je Društvu vratila izvorni naziv, ali mu je oduzela dotadašnju formalnu samostalnost, uključivši ga kao dosavez u korporativni Hrvatski saveza slobodnih zvanja. U ratnom razdoblju predsjednici Društva bili su Matija Kovačić 1941 1942., Ivo Mrakovčić 1942 1943. i ravnatelj Glavnog ravnateljstva za promidžbu Ivo Bogdan 1943 1945.

                                     

1.3. Povijest Poslije drugoga svjetskog rata

U svibnju 1945. osnovano je Društvo novinara N.R. Hrvatske doba FNRJ odnosno SFRJ. Ono je bilo organizacijski samostalan dio Saveza novinara Jugoslavije. Od 1954. nosilo je naziv: Društvo novinara Hrvatske. Vlasti su oduzele Novinarski dom, uselivši u nj, medu ostalim, i Gradsku knjižnicu u Zagrebu) U tom su razdoblju predsjednici Društva bili Ivan Martin Furlan 1948 1949., Stjepan Šeparović 1949., Branko Priselac 1950 1951. i 1955 1956., Frane Barbieri 1951 1952., Berto Črnja 1952 1953., Zlatko Sinobad 1953 1954., Fadil Hadžić 1954 1955., Dorde Zelmanović 1956 1958., Božo Novak 1958 1962. Drago Bobić 1962 1964., Milan Beslać 1964 1967., Drago Auguštin 1967 1969., Ivan Kocon 1969 1971., Krešimir Džeba 1971 1972., Dara Janeković 1972 1977., Antun Horvat 1977 1981., Muharem Kulenović 1981 1982., Ante Živković 1982 1985., Franjo Kiseljak 1985 1987. i Drago Flego 1987 1991.

Za jugokomunističkog režima novinari su počev od sedamdesetih godina 20. stoljeća bili kategorizirani kao "društveno-politički radnici". Režim je tada nadzirao elektroničke i tiskovne medije. Zbog toga je patila novinarska struka, jer su se u novinarskim krugovima našli i partijski podobnici koji su, ako im je odgovaralo, lako mogli diskvalificirati i istisnuti kvalitetne novinare. Novinari su imali neusporedivo veće izglede biti na vodećim uredničkim i komentatorskim pozicijama ako su bili članovi Saveza komunista s partijskim dužnostima. U nekim je medijima i vremenima to bio i jedan od uvjeta njihovog napredovanja. Bez obzira što su neki od novinara pristali raditi za Udbu i KOS, što iz pritisaka, što iz izvorne ideološke sklonosti, netočno bi bilo sav ondašnji novinarski kadar označiti kao beskritične partijske poslušnike i suradnike tajnih služba. I u takvim vremenima hrvatsko je novinarstvo iznjedrilo brojna vrsna pera, članova i nečlanova SKH, čija se komentatorska i urednička razina kvalitetom i neutralnošću mogla nositi s najboljim novinskim imenima slobodnih zapadnih demokracija, a tekstovi im kvalitetom i svevremenošću nikad nisu zastarili. Činjenica se potvrdila u samostalnoj Hrvatskoj. Demokratičnost je u socijalističkoj Jugoslaviji varirala tijekom vremena, pa prema tome i sloboda i cenzura i samocenzura kod novinara. U takvim okolostima djelovalo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje se je tada zvalo Društvo novinara Hrvatske. U godinama Titove Jugoslavije kad je izgledalo da će se hrvatsko društvo liberalizirati i da će to biti nova stvarnost, krute partijske konzervativne struje osjetile su se ugroženima. Uslijedila je "sječa Hrvatske u Karadordevu", gušenje hrvatskog proljeća i dvodesetljetna hrvatska šutnja. Skupina hrvatskih novinara koji su nastradali u partijskim čistkama nakon Hrvatskog proljeća doživotno su brisani iz članstva. Osamostaljenjem Hrvatske hrvatsko je novinarstvo dočekalo slobodu. Ugledna kvalitetna hrvatska novinarska pera, ušutkana u vremenima gušenja hrvatskog proljeća, ponovo su mogla slobodno pisati i hrvatsko je novinarstvo doživjelo procvat. Demokratska Hrvatska svima je omogućila pisanje, pa i onima novinarima iz redova aparatčika jugokomunističke novinarske strukture.



                                     

1.4. Povijest U samostalnoj Hrvatskoj

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. Skupština Društva promijenila je Statut i vratila izvorno ime, a Deklaracijom 1992. proglasila ništavnima odluke Suda časti za novinare koji su iz političkih razloga isključeni iz novinarske organizacije. Od 1992. godine HND je član Medunarodne federacije novinara IFJ. Društvu je vraćena zgrada Novinarskog doma. U tom su razdoblju predsjednici Društva bili Ante Gavranović 1991 1995., Jagoda Vukušić 1995 1999., Dragutin Lučić 1999 2007., Zdenko Duka 2007 2015. i Saša Leković od 2015.

Na poticaj Hrvoja Juvančića 2. svibnja 2015. niz clanova napustio je udrugu i osnovao udrugu Hrvatski novinari i publicisti koja će slijediti stručne, a ne ideološke smjernice u svome djelovanju.

Povod za pokretanje pravne registracije HNiPa bili su izbori ogranka Hrvatskog novinarskog društva na Hrvatskoj TV, na kojima je prema mišljenju sadašnjih članova HNiPa Joze Barišića, Katje Kušec, Siniše Kovačića, Mire Brankovića, Maria Raguža i drugih, došlo do grubih kršenja statuta i brojnih nepravilnosti u izbornoj proceduri.

                                     

2. Ciljevi društva

  • materijalna i socijalna zaštita novinara
  • promicanje Ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu, te prava svake osobe na slobodu izražavanja, mišljenja i dostupnost svim javnim glasilima
  • ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnog izražavanja
  • zaštita novinara od samovolje izdavača i sprečavanje monopola
  • čuvanje ugleda i dostojanstva profesije
                                     

3. Nagrade i priznanja

HND dodjeljuje ove nagrade i priznanja:

  • nagrada Nikša Antonini za fotoreporterski rad
  • priznanje Milan Grlović
  • nagrada Otokar Keršovani za životno djelo
  • nagrada Žarko Kaić za snimateljski rad Žarko Kaić
  • HND-ova nagrada Novinar godine
  • nagrada Marija Jurić-Zagorka za najzapaženija novinarska ostvarenja
                                     

4. Literatura

  • Milan Grlović:" Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih podpisa”, Reprint. Rijeka: Tiskara Rijeka, 1992.
  • Dragutin Feletar: HPD "Rodoljub" Virovitica 1880-1980, Virovitica: HPD "Rodoljub", 1980.
  • Vinko Brešić:" Virovitičko gradansko novinstvo 1899-1941”, Virovitički zbornik 1244-1984, Virovitica 1986.
  • Božidar Novak, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2005
  • Petar Požar: Leksikon povijesti, novinstva i publicistike. Split: Petar Požar, 2001. ISBN 953-98046-3-9
  • Srećko Lipovčan ur., Spomenica Hrvatskog novinarskog društva: 1910 - 2000, Zagreb: Press data, medijska agencija HND, 2000
  • S. Marijanović:" Pokret kazališnog amaterizma u istočnoj Hrvatskoj i djelatnost kazališta u Virovitici”, Dani hvarskog kazališta, sv. 12, Split 1986.*" Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u Hrvatskoj od 925-1925”, Zagreb: August Cesarec, 1990. Reprint. ISBN 86-953-0176-X
  • Vinko Brešić:" Knjiga o Virovitici”, Virovitica: MikešLand, 1999. ISBN 953-97204-0-0
  • Vinko Brešić:" Književnik Ivan Dobravec-Plevnik”, Republika, br. 9-10, Zagreb 1995.


                                     
  • i elektroničkim medijima. Hrvatski novinari i publicisti Hrvatsko novinarsko društvo Hrvatsko novinarsko društvo Hrvatski novinari i publicisti Nedovršeni
  • Faktograf.hr hrvatska je mrežna stranica za provjeravanje činjenica koju su 2015. godine osnovali Hrvatsko novinarsko društvo i GONG. Član je International
  • Grlović: prvi predsjednik hrvatskog novinarskog društva Zagreb : Hrvatsko novinarsko društvo Križevci : Ogranak Matice hrvatske 1992. Pravilnik o dodjeli
  • HND može značiti: Hrvatsko novinarsko društvo Zagreb Hrvatski nezavisni demokrati stranka, Hrvatska Ostalo: kratica za Hrvatsko naravoslovno prirodoslovno
  • Keršovani je nagrada za životno djelo u novinarstvu. Dodjeljuje je Hrvatsko novinarsko društvo HND od 1965.. Odluku o nagradi sada donosi ocjenjivački odbor
  • godini Do kraja godine ima još 13 dana. 1910. Utemeljeno je Hrvatsko novinarsko društvo neovisna udruga profesionalnih novinara sa sjedištem u Zagrebu
  • stoljeća. slàgār Hrvatski jezični portal pristupljeno 8. studenoga 2019. Elitno zanimanje koje odumire Hrvatsko novinarsko društvo objavljeno 25. ožujka
  • Jurič i Bujanec osnovali novo novinarsko društvo 3. srpnja 2015. Osnovano novo novinarsko društvo - udruga Hrvatski novinari i publicisti narod.hr
  • Hrvatsko komunikacijsko društvo kratica: HKD, engl. Croatian Communication Association je stručna udruga s ciljem promicanja komuniciranja i komunikacijske

Users also searched:

hnd priopćenje, hnd tribina, hrvatski novinarski dom, novinarska iskaznica, slobodni novinar,

...

Hrvatski novinarski dom.

Hrvatsko novinarsko društvo Hrvatska enciklopedija. Pročitaj najnovije vijesti vezane uz pojam Hrvatsko novinarsko društvo. Uklonjeni oštećeni dimnjaci sa zgrade Novinarskog doma Hrvoje Zovko. TIJEKOM.


...