Back

ⓘ Sveučilište




                                               

Andsko sveučilište

Andsko sveučilište može biti jedno od ovih sveučilišta: Andsko sveučilište Venezuela iz Venezuele, utemeljeno 1785., a nalazi se u Méridi. Andsko sveučilište Kolumbija iz Kolumbije, utemeljeno 1948., a nalazi se u Bogoti. Universidad de Los Andes Fútbol Club, nogometni klub Andsko sveučilište Čile iz Čilea, utemeljeno je 1989., a nalazi se u Santiagu. Peruansko sveučilište Los Andes iz Perúa, utemeljeno je 1983., a nalazi se u Huancayu.

                                               

API (razdvojba)

API može značiti: Australian Pharmaceutical Industries Associated Producers Incorporated, podržnica 20th Century Foxa Academic Performance Index, mjera školskog dosega u Kaliforniji sučelje aplikativnog programiranja Australian Property Institute Academic Programs International Sveučilište Auburn, prije zvano Alabama Polytechnic Institute Anonima Petroli Italiana Anton Pannekoek Instituut, astronimski institut Sveučilišta u Amsterdamu American Petroleum Institute

                                               

Jens Stoltenberg

Jens Stoltenberg, norveški političar koji obnaša dužnost glavnog tajnika NATO-a od 2014. godine. Takoder, dvaput je služio kao norveški premijer.

                                               

Izmail Ivanovič Sreznjevski

Premda se rano počeo interesirati za ukrajinsku narodnu književnost i etnografiju, studirao je pravo te je najprije radio na katedri političke ekonomije i statistike harkivskog Sveučilišta. Po slavenskim zemljama putovao je tri godine, medu kojima je Hrvatska, gdje se upoznavao s mjesnim govorima i folklornim tradicijama te je postao prvi doktor slavistike u Rusiji. Od 1842. godine bio je profesor na Sveučilištu u Harkivu, a od 1847. godine na Sveučilištu u Sankt-Peterburgu. Bavio se različitim slavenskim jezicima i književnostima, etnografijom i pretkršćanskom slavenskom vjerom, no najtra ...

                                               

Kalmi Baruh

Kalmi Baruh, pionir je bosanskohercegovačke hispanistike i sefardistike židovskog podrijetla, te medunarodno priznati znanstvenik iz oblasti judeošpanjolskog jezika.

Sveučilište
                                     

ⓘ Sveučilište

Sveučilište, institucija koja provodi visoko obrazovanje. Temelji se na nedjeljivosti visokog obrazovanja i znanstvenog, odnosno umjetničkog rada. U modernim zemljama sveučilišta spremaju visokokvalificirane stručnjake, daju studentima specijalna teorijska i praktična znanja, uvede ih u metode znanstvenog rada te su jedina ovlaštena davati akademske nazive. Radi toga predstavljaju važan čimbenik u ekonomskom, kulturnom, društvenom, gospodarskom, znanstvenom i umjetničkom razvoju. Tradicionalno uživaju autonomiju, što je jamstvo istraživačke slobode i slobode misli.

                                     

1. Povijest

Preteća sveučilišta su antičke škole koje su se bavile znanstvenim istraživanjima i imale dugogodišnju tradiciju u svojem obrazovnom radu npr. Platonova akademija u Ateni, različite filozofske i pravne škole u Rimskom Carstvu. Iako su ustanove ove vrste bile i Sveučilište u Konstantinopolu osnovano 425. godine, te neke visoke škole u arapskom svijetu osnovane u 9. i 10. stoljeću, prvim sveučilištem u današnjem smislu riječi smatra se Sveučilište u Bologni osnovano 1088. godine. Razvitak društva u zapadnoj Europi onog doba, porast gradova, obrta i trgovine potiče nastanak mnogih sveučilišta u 12. i 13. st. kao što su: Sveučilište u Salermu gdje još od 9. stoljeća djeluje medicinska škola, Sveučilište u Parizu 1160., Sveučilište u Oxfordu 1167., Sveučilište u Montpellieru 1181., Sveučilište u Cambridgeu 1209., Sveučilište u Padovi 1222., Sveučilište u Napulju 1224., Sveučilište u Toulouseu 1229., Sveučilište u Sieni, 1246., Sveučilište u Salamanci 1247., i Sveučilište u Sevilli 1254. Najveća sveučilišta imala su i po više tisuća studenata.

Te škole iz početka nose naziv studium generale, što znači da su pristupačne svim studentima i nastavnicima bez obzira iz koje zemlje dolaze. Ponekad se nazivu studium generale dodavao i atribut koji je označavao specifičnost škole npr. studium generale in iure canonico. Nastavnici i studeni udruživali su se u organizacije po uzoru na cehove – universitas – relativno nezavisne o vlasti i crkvi, pa su tako nastale universitas scholarium Bologna, universitas magistrorum Pariz, a ponegdje su postojala zajednička društva universitas doctorum, magistrorum et scholarium. S vremenom, vjerojatno potkraj 14. st., termin universitas počeo se samostalno upotrebljavati, a prvotni naziv studium generale uglavnom je nestao.

Srednjovjekovni studium generale imao je 4 fakulteta škole: medicinski, pravni, teološki i filozofski. Poučavalo se antičkih sedam slobodnih umijeća lat. septem artes liberales. Kolegiji su se sastojali od čitanja, tumačenja i interpretiranja tekstova. Studij se završavao ispitima, na osnovi kojih su se dodjeljivali stupnjevi: baccalaureus, magister i doctor. Ispiti i akademski nazivi priznavali su se i izvan zemlje u kojoj su stečeni. Izbor nastavnika vršio se unutar svakog fakulteta tajnim glasovanjem, a kandidat je morao posjedovati licenciju koju je dodjeljivalo sveučilište. Na čelu sveučilišta stajao je rector, kojega su birali nastavnici i studenti, na čelu fakulteta decanus.

Dozvolu za otvaranje sveučilišta daju pape papinskom bulom ili kraljevi i dodjeljuju im odredene povlastice. Problem prostora za predavanje, stanova za studente i knjiga bio je trajan, pa je često pomoć imućnih privatnika mecena omogućavala uspješno odvijanje rada sveučilišta. Tako je prvi collège u Parizu osnovao jedan Englez 1180., a zgradu za siromašne studente teologije podignuo Robert de Sorbon 1253. godine u 15. st. naziv Sorbonne proširio se na cijelo pariško sveučilište.

Kroz 14. i 15. stoljeće osnivaju se mnoga nova sveučilišta u katoličkoj zapadnoj i srednjoj Europi:

U Italiji, pored starijih sveučilišta u Bologni, Salermu, Napunju i Sieni nova sveučilišta su: Sveučilište u Rimu 1303., Sveučilište u Paviji 1361., Sveučilište u Torinu 1404., Sveučilište u Parmi, 1422., Sveučilište u Cataniji 1444.

U Francuskoj, pored starijih sveučilišta u Parizu, Montpellieru i Toulouseu nova sveučilišta su: Sveučilište u Grenobleu 1339., Sveučilište u Aix-Marseilleu 1409., Sveučilište u Poitiersu 1431., Sveučilište u Caenu 1431., Sveučilište u Bordeauxu 1441., Sveučilište u Nantesu 1463.

U Britaniji, pored starijih sveučilišta u Oxfordu i Cambridgeu nova sveučilišta su: Sveučilište St. Andrews 1411., Sveučilište u Glasgowu 1451., Sveučilište u Aberdeenu 1494.

U Španjolskoj, pored starijih sveučilišta u Salamanci i Sevilli nova sveučilišta su: Sveučilište u Valladolidu, 1346., Sveučilište u Huesci 1359, Sveučilište u Alcali de Henares 1409., Sveučilište u Barceloni 1470., Sveučilište u Zaragozi 1474.

U njemačkom jezičnom području: Sveučilište u Beču 1365., Sveučilište u Heidelbergu 1385., Sveučilište u Kölnu 1388., Sveučilište u Erfurtu 1392., Sveučilište u Leipzigu 1409., Sveučilište u Rostocku 1419., Sveučilište u Freiburgu 1457., Sveučilište u Ingolstadtu 1472., Sveučilište u Trieru 1473., Sveučilište u Tübingenu 1477., Sveučilište u Mainzu 1477.

U srednjoj Europi: Sveučilište u Pragu 1348., Sveučilište u Krakovu 1364., Sveučilište u Baselu 1460.

U sjevernoj Europi: Sveučilište u Uppsali 1477., Kobenhavn 1479.

Mnoga srednjovjekovna sveučilišta osniva Katolička Crkva, nastavnici i studenti su uglavnom klerici i predaju se mnogi vjerski kolegiji, što je razumljivo za to vrijeme. Sveučilišta su imala značajnu ulogu u društvenom, naučnom i političkom životu svoje epohe. Na njima su se, kao glavnim središtima znanstvene misli, pojavile mnoge slobodoumne ideje i otkrića koja su prerastala svoje vrijeme i anticipirala novi vijek.

Humanizam i renesansa te reformacija unose nov duh u nastavu i znanstveni rad. Sveučilišta u to doba razvijaju veliku znanstvenu aktivnost, njihov se broj povećava, a studenti više nisu samo klerici. Sveučilišta se osnivaju po cijeloj Europi, a po uzoru na europske i u Novom svijetu. Kapitalistički način proizvodnje takoder utječe na razvoj sveučilišta. Potrebe proizvodnje dovode do naglog razvoja prirodnih znanosti, nove se oblasti otvaraju znanstvenoj spoznaji; umnažaju se discipline, osnivaju se novi fakulteti.

U 19. st. u mnogim se zemljama sveučilišta reorganiziraju i dolaze pod državnu upravu. U SAD-u prve koledže osnivaju vjerske grupe, ali pokret za slobodnim javnim obrazovanjem dovodi 1865. do osnivanja 21 državnog sveučilišta. Oko 1900. mnoga su sveučilišta sekularizirana u upravi i nastavi i religozni je duh umnogome eliminiran u Engleskoj aktom Parlamenta od 1871.

                                     

2. Suvremena sveučilišta

Pojam sveučilišta srednjovjekovne zapadne Europe danas je temelj visokog obrazovanja i istraživanja cijeloga svijeta. Suvremena sveučilišta još uvijek poštuju tu tradiciju koja se pokazala iznimno plodnom za najnaprednije ideje. Pojedina sveučilišta se ponose svojom poviješću i starija sveučilišta su često kvalitetnija. Tradicija se očituje u čestoj upotrebi latinskoga jezika u sveučilišnom radu, posebno dokumentima i svečanim manifestacijama te nazivima za sveučilišne vlasti, znanstveno-nastavna zvanja docent, profesor i akademske nazive. U upotrebi su stari simboli vlasti lanac, žezlo, a himna gotovo svih sveučilišta i studenata je srednjovjekovna latinska pjesma Gaudeamus igitur. Tradicionalni su i manje simbolički elementi, kao što je struktura sveučilišnih vlasti, autonomija sveučilišta i nedjeljivost podučavanja od akademskog rada.

Sva tijela sveučilišta se sastoje od nastavnika i studenata koji su u manjini. Čelnik sveučilišta uglavnom zvan rektor je iz redova profesora i ima različite ovlasti. Sveučilište može biti podjeljeno na fakultete, odjele, koledže i slično. Ako ima fakultete, na njihovom čelu je dekan.

Sveučilište tradicionalno uživa autonomiju u svom djelovanju od svih oblika izvanjske vlasti, kako državne, tako i od strane vlasnika osnivača. Prostor sveučilišta je nepovrediv, pa tako državna tijela kao npr. javna policija ne mogu uredovati na sveučilištu bez suglasnosti čelnika. U nekim zemljama sveučilišta imaju i svoje sudove.

Zbog navedenog, sveučilišta su se pokazala iznimo otpornima na velike društvene promjene feudalizam -> kapitalizam, monarhija -> demokracija, a preživjela su i totalitarne režime. Često su upravo i pridonijela pozitivnim društvenim promjenama. Studenti, kao zajednica mladih slobodoumnih ljudi, nerijetko i prosvjedima ukazuju na probleme u društvu i pri tome dobivaju potporu svojih nastavnika. U ovom djelovanju autonomija i nepovredivost prostora sveučilišta su ključni.

Rad na sveučilištu je temeljen na nedjeljivosti visokog obrazovanja i znanstvenog, odnosno umjetničkog rada. Time sveučilište ima dva jednako važna zadatka: podučavati mlade ljude da budu visokokvalificirani stručnjaci, i baviti se najnaprednijim intelektualnim radom. Nastavnik koji predaje studentima mora ujedno biti i plodan u svojoj struci. U skladu sa ovom drugom funkcijom, sveučilišta u svom sastavu nerijetko imaju institute, bolnice, pa i proizvodne pogone. Rad koristan za društvo može sveučilištu pomoći u prikupljanju financija, ali to nikako ne smije biti njegova glavna zadaća.

Tradicija je u novije doba na kušnji. Osim udaljavanja od srednjovjekovne simbolike, preispituje se autonomija i eksperimentira sa menaderima na čelu sveučilišta. U duhu demokracije preispituju se poludemokratsko ustrojstvo i stručnost sveučilišta, a s druge strane često im se nameću općeprihvaćene ideje u društvu gušeći im slobodu misli. Nerijetko se odvaja nastava od znanstvenog rada, čime se sveučilišta pretvaraju u srednje škole.

Osnivanje i organizacija sveučilišta razlikuje se u mnogim zemljama diljem svijeta. U nekim zemljama sveučilišta uglavnom osnivaju države, dok ih drugdje mogu osnovati darovatelji ili se mogu osnovati školarinom koju moraju platiti studenti koji polaze sveučilište. U nekim zemljama ogromna većina studenata pohada sveučilište u svom gradu, dok drugdje sveučilišta privlače studente iz čitavog svijeta, omogućujući sveučilišni smještaj za svoje studente.

U današnje doba uloga sveučilišta u znanstvenom i tehničkom istraživanju naročito je porasla; mnoge sveučilišne ustanove proširile su svoje djelovanje i usko se povezale sa svim oblicima duhovnog i ekonomskog života svoje zemlje. Razlike koje postoje medu njima rezultat su specifičnih društvenih prilika u kojima su se razvili.

                                     

3. Sveučilišta u Hrvatskoj

U Hrvatskoj sveučilišta spremaju visokokvalificirane stručnjake različitih stupnjeva stručnosti, za rad u proizvodnji ili za znanstveni rad. Sveučilišta se uglavnom organiziraju po teritorijalnom načelu od tri ili više fakulteta ili odjela, ali se fakulteti mogu udruživati i po srodnosti struka, a mogu postojati i samostalno.

Iako je većina hrvatskih sveučilišta osnovana tek nedavno njihov se razvoj kroz povijest može pratiti od srednjeg vijeka. Prvo osnovano sveučilište na prostoru današnje Hrvatske bilo je Sveučilište u Zadru Universitas Studiorum Jadertina, koje je od svog osnutka 1396. godine djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog školstva koje su pripadale drugim sveučilištima do ponovnog osnivanja Sveučilišta u Zadru 2002. godine.

Najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedno od najstarijih u Europi je Sveučilište u Zagrebu Universitas Studiorum Zagrabiensis. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenog 1671. godine. Sveučilište u Zagrebu u današnjem obliku osnovao je 1874. austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I.

Od tada je Sveučilište u Zagrebu bilo jedino sveučilište u Hrvatskoj i okupljalo je fakultete koji nisu svi bili u Zagrebu. Nakon prosvjeda na Sveučilištu za vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. godine tadašnje vlasti dijele Sveučilište u Zagrebu osnivajući nova sveučilišta: 17. svibnja 1973. osnovano je Sveučilište u Rijeci Universitas Studiorum Fluminensis, 15. lipnja 1974. Sveučilište u Splitu Universitas Studiorum Spalatensis, a 1975. Sveučilište u Osijeku. Istovremeno se dezintegriraju i sama sveučilišta povećavanjem samostalnosti fakulteta u njihovom sastavu.

Na prijelazu stoljeća postojanje četiriju hrvatskih sveučilišta bilo je samo formalno. Visoko obrazovanje provodili su fakulteti gotovo samostalno. Od tada se sveučilišta polako integriraju u procesu koji još traje. Istovremeno se osnivaju nova sveučilišta: već spomenuto Sveučilište u Zadru 2002. godine, Sveučilište u Dubrovniku Universitas Studiorum Ragusina 1. listopada 2003., Hrvatsko katoličko sveučilište 3. lipnja 2006. i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli 29. rujna 2006. Integracijom Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta iz Koprivnice 22. siječnja 2014. osnovano je novo Sveučilište Sjever čiji su osnivači gradovi Koprivnica i Varaždin. Godine 2015. osniva se i Sveučilište u Slavonskom Brodu Universitas Studiorum Marsoniensis koje s radom započinje 3. kolovoza 2020.

Trenutno u Hrvatskoj djeluje devet državnih i dva privatna sveučilišta. U Europskoj uniji sveučilište iz jedne države članice može biti aktivno u svim državama članicama. Prvo strano sveučilište koje je u Hrvatskoj počelo s aktivnostima poslije ulaska u Europsku uniju je Alma Mater Europaea. Jedino sveučilište izvan Republike Hrvatske na hrvatskom jeziku, koje čuva i njeguje hrvatski kulturni identitet je Sveučilište u Mostaru.



                                     

4. Sveučilišta i studentski život u različitim zemljama

  • Američka sveučilišta
  • Španjolska sveučilišta
  • Egipatska sveučilišta
  • Francuska sveučilišta
  • Talijanska sveučilišta
  • Nizozemska sveučilišta
  • Britanska sveučilišta
                                     

5. Više informacija

  • Privatno sveučilište
  • Sveučilišni stupanj
  • Popis akademskih disciplina
  • Wikiportal/Sveučilište
  • Javno sveučilište
  • Popis koledža i sveučilišta
  • Korporativna sveučilišta
  • Muslimanske obrazovne ustanove
  • Popis najstarijih sveučilišta s neprekinutim djelovanjem
  • Škola i sveučilište u književnosti
  • Srednjovjekovna sveučilišta, uključujući i njihov popis
                                     

6. Srodni termini

akademija - akademski stupanj - akademski zbor - alumnus - apsolvent - asistent - aula - Bolonjski proces - bratstva i sestrinstva - brucoš - dekan - diploma - disciplina - disertacija - docent - fakultet - Grandes écoles - indeks - kampus - katedra - koledž - kolokvij - lektor - magisterij - mega sveučilište - prodekan - profesor - prorektor - rektor - semestar - senat - srednjovjekovno sveučilište - srednjovjekovno sveučilište Azija - stipendija - student - školarina - visoko učilište - znanstveno istraživanje
                                     
  • Sveučilište u Zagrebu lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i medu najstarijima je
  • Harvardovo sveučilište engl. Harvard University najstarije sveučilište u SAD - u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je Lige bršljana
  • Sveučilište u Oxfordu engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno
  • Sveučilište u Cambridgeu engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj. To je drugo
  • Yaleovo sveučilište ili Sveučilište Yale je privatno sveučilište u New Havenu, u američkoj saveznoj državi Connecticut, nazvano po Elihuu Yaleu. Osnovano
  • Moskovsko državno sveučilište Lomonosov - najveće i najstarije sveučilište u Rusiji, osnovano 1755. Prema podacima iz 2004. godine, imalo je 4000 zaposlenih
  • Sveučilište u Zadru Universitas Studiorum Jadertina je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru. Generalno filozofsko - teološko učilište dominikanskog
  • 000 studenata i najveće je sveučilište u glavnom gradu Austrije. Rektor je Georg Winckler. Nedovršeni članak Sveučilište u Beču koji govori o odgoju
  • Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju javno je, istraživačko sveučilište sa sjedištem u gradu Berkeleyju, u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Vodeći
  • Humboldtovo državno sveučilište Humboldtovo sveučilište u Berlinu njemački Humboldt - Universität zu Berlin najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
  • Sveučilište u Virginiji engl. University of Virginia, kratica: UVA je javno sveučilište u gradu Charlottesvilleu, u američkoj saveznoj državi Virginiji
  • Sveučilište u Coimbri portugalski: Universidade de Coimbra, skr. UC je javno sveučilište u gradu Coimbra koje je osnovano 1290. godine i jedno je od
  • Sveučilište u Teheranu, najstarije i jedno od najprestižnijih sveučilišta u Iranu, s najvećom knjižnicom u toj zemlji. U Iranu se popularno naziva Majkom

Users also searched:

postani student, sveučilište u rijeci,

...

Sveučilište u splitu.

Sveučilište univerzitet Proleksis enciklopedija. Sveučilište u Zagrebu utemeljeno je u drugoj polovici 17. stoljeća i medu starijima je u Europi. Godine 1861. Hrvatski je sabor, na poticaj velikog mecene. Studomat sveučilište sjever. Sveučilište Sjever. Roden 1974. u Zagrebu, Soljačić je nakon završenog MIOC a upisao prestižni Massachusetts Institute of Technology MIT, sveučilište koje se.


...