Back

ⓘ Aleksandrijska knjižnica




Aleksandrijska knjižnica
                                     

ⓘ Aleksandrijska knjižnica

Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka. Bila je smještena u gradu Aleksandriji na području Egipta, koji je bio središte helenističke kulture i znanosti.

                                     

1.1. Povijest Prvo uništenje knjižnice

Godine 47. pr. Kr. u vrijeme rimskog gradanskog rata, Egipat se umiješao u sukob izmedu Julija Cezara i Rimskog senata te je tom prilikom Cezar dao zapaliti egipatsku flotu u luci, a vatra se proširila na obalu i zapalila knjižnicu koja je većim dijelom uništena.

Kasnije je Marko Antonije, kako bi udovoljio kraljici Kleopatri nadomjestio dio uništene knjiške grade preseljenjem oko 200.000 svitaka iz Pergamske knjižnice.

                                     

1.2. Povijest Drugo i treće uništenje knjižnice

Godine 270. rimski car Aurelijan uništio je ostatke glavne knjižnice tijekom vojne kampanje na Aleksandriju.

Premda je glavna knjižnica bila uništena, ostala je manja knjižnica smještena u Serapeju Serapeion, hramu grčko-egipatskog božanstva u kojem su se čuvali duplikati djela iz veće knjižnice. Godine 391. rimski car Teodozije I. naredio je zatvaranje svih poganskih hramova u Carstvu, uslijed čega je agitacijom patrijarha Teofila srušen Serapisov hram. Prema nekima, tom prigodom bi bila uništena i knjižnica koja se navodno nalazila utom hramu. Drugi autori upozoravaju da izvori ne potvrduju da se u Serapeju u doba njegovog uništenja doista nalazila nekakva knjižnica; izvještaji o uništenju hrama - kako oni koje su pisali kršćanski, tako i oni koje su pisali ne-kršćanski autori - uopće ne spominju da bi u se u hramu nalazile bilo kakve knjige.

                                     

1.3. Povijest Četvrto "uništenje" knjižnice

Kada je muslimanska vojska osvojila Aleksandriju 642. godine nakon što je porazila bizantijsku vojsku u bitci kod Heliopolisa, zapovjednik je upitao halifu Omera šta da rade sa knjižnicom, odnosno sa knjigama. On je dao čuveni odgovor: "One ili su u suprotnosti sa Kuranom, što znači da su hereza, ili se slažu sa njim, što znači da su suvišne". Ovakav scenarij većina današnjih znanstvenika odbacuje, s obzirom da nema nikakvih dokaza da je knjižnica bila u funkciji nakon 4. stoljeća.

                                     

1.4. Povijest Nova knjižnica

Nova moderna knjižnica otvorena je u Aleksandriji 2002. godine.

                                     
  • u Rameziumu, Memfisu. Najpoznatija egipatska knjižnica je čuvena Aleksandrijska knjižnica Prve knjižnice nastale su prije više tisuća godina. Pri iskopavanju
  • čime se složio i patrijarh Teofil Aleksandrijski Po nekim teorijama u ovo je vrijeme srušena Aleksandrijska knjižnica i Serapejon. Žrtva ovih progona bila
  • knjižnice projekt iz kojeg će izrasti jedna od najpoznatijih knjižnica svijeta. Knjižnica je arheološko otkriće koje se pripisuje Austenu Henryju Layardu
  • Serapeum je bila locirana Aleksandrijska knjižnica u nekim izvorima je pogrešno nazivana kao Kćerka Knjižnica jer je knjižnica pod tim imenom nastala kao
  • sva konceptualna djela na svim jezicima. Aleksandrijska knjižnica 300. p.K. se smatra prvom knjižnicom koja je bila na putu da postane univerzalna
  • pokusa, poučavao je u poznatom Muzeju, u čijem sklopu je bila Aleksandrijska knjižnica Najpoznatiji rad mu je bio Heronova kugla ili eolipile, koji se
  • drugih starogrčkih znanstvenika. Ktesibije Aleksandrijski je vjerojatno bio prvi upravitelj Aleksandrijske knjižnice Malo se zna o njegovom životu, a puno
  • knjige ali i iz raznih knjižnica diljem svijeta. Korisnici mogu knjige besplatno preuzeti na svoje računalo. Otvorena knjižnica tj. Open Library je projekt
  • Cirene u današnjoj Libiji. Najpoznatiji je kao glavni knjižničar Aleksandrijske knjižnice te po tome što je uživao patronat kraljeva dinastije Ptolemejevići

Users also searched:

aleksandrija, asurbanipalova knjižnica, što znači natpis mjesto na kojem se duša liječi,

...

Aleksandrija.

Kdvz: Page 3. Navodi kako knjižnice i informacijske službe pomažu u očuvanju demokratskih vrijednosti i univerzalnih gradanskih prava Aleksandrijska izjava o knjižnicama i​.


...