Back

ⓘ Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu




Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
                                     

ⓘ Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.

Nakon Drugog svjetskog rata akademija postaje visokoškolska ustanova, a od 1979. godine postaje članica zagrebačkog Sveučilišta. Studij je strukturiran kao integrirani petogodišnji studij na svim odsjecima. Akademija je danas središnje glazbeno učilište visokih umjetničkih vrijednosti i vrhunskog nastavničkog kadra.

                                     

1. Povijest Muzičke akademije

Povijest ove ustanove počinje 1829. godine kad je osnovana trogodišnja glazbena škola u okviru tadašnjeg Musikvereina Tonschule des Agramer Musikvereines, a polaznici su mogli učiti pjevanje i puhačke instrumente. U Konzervatorij Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda Hrvatski konzervatorij, prerasta 1916. godine. Tijekom proteklog razdoblja uvedene su nove nastavne discipline, povećan je kapacitet te se dosta radilo na usavršavanju i proširivanju studija. Nekoliko puta mijenja svoje ime, a 1921. godine postaje "Kraljevski konzervatorij", da bi već 1922. godine promijenio ime u "Kraljevska muzička akademija". U samom početku nastanka Akademije, nastava se sastojala od niže, srednje i visoke škole, a dužina studija razlikovala se ovisno o glavnom predmetu.

Do 1922. godine nastavnici na visokoj školi bili su podijeljeni na redovite, pomoćne i izvanredne učitelje, a sljedeće godine po prvi put dobiti će status profesora. Muzička akademija statutom iz 1923. godine dijeli se na pet odsjeka:

  • II. za orkestralne instrumente
  • IV. za kompoziciju
  • I. za klavir i orgulje
  • V. pedagoški, namijenjen učiteljima glazbe i zborovodama
  • III. za solo pjevanje

Uredbom o glazbenim školama i kazališne umjetnosti 1940. godine Akademija dobiva status fakulteta. Time definitivno biva riješen status profesora Akademije, a nastavno osoblje podijeljeno je na redovne i izvanredne profesore.

Godine 1951. izdvaja se niža i srednja glazbena škola iz Državnog konzervatorija, te nastaje današnja Glazbena škola Vatroslava Lisinskog. Iste godine visoka škola dobiva službeni naziv "Muzička akademija u Zagrebu". Sastojala se od sedam odsjeka, a oni su bili za kompoziciju i dirigiranje, solo pjevanje, klavir i orgulje, gudačke instrumente, puhačke instrumente i harfu, historijsko-teoretski odsjek i 7. pedagoški odsjek. Osim što su se studenti na 7. odsjeku školovali za teoretsko-pedagošku struku, takoder su bili školovani i za nastavnike glavnih predmeta; pjevanja, klavira, orgulja i gudačkih instrumenata.

U narednom vremenu struktura akademije se s vremenom mijenjala, pa je tako u okviru Muzičke akademije 1967. godine osnovan "Muzikološki zavod", koji će postati temeljem katedre za muzikologiju. Cilj zavoda je bio prikupljanje materijala za istraživanje povijesti hrvatske glazbe, osposobljavanje novog znanstvenog kadra, te pokretanje muzikološkog zbornika. U razdoblju od 1968. do 1970. godine otvoreno je nekoliko područnih odjeljenja Muzičke akademije i to u Dubrovniku, Osijeku, Rijeci i Splitu. Suradnjom katedre za muzikologiju i Filozofskim fakultetom zagrebačkog sveučilišta 1970. godine osnovan je interfakultetski studij.

Kao četverogodišnji studij 1974. godine osniva se studij gitare, a tri godine kasnije 1977. Odjel za nastavnike glazbenog odgoja, takoder tada kao četverogodišnji studij. Studij udaraljki započinje sa svojom djelatnošću 1988. godine. Muzička akademija je 1979.godine postala jednom od sastavnica zagrebačkog Sveučilišta, i time otvorila nove mogućnosti suradnje s visokim učilištima diljem Europe.

Nastava na Muzičkoj akademiji je prema odsjecima strukturirana na sljedeći način:

  • III. odsjek za dirigiranje, udaraljke i harfu
  • VII. odsjek za duhačke instrumente
  • I. odsjek za kompoziciju i teoriju glazbe
  • IV. odsjek za pjevanje
  • VIII. odsjek za glazbenu pedagogiju
  • VI. odsjek za gudačke instrumente i gitaru
  • II. odsjek za muzikologiju
  • V. odsjek za klavir, čembalo i orgulje
                                     

2. Medunarodna suradnja

Ured za medunarodnu suradnju postoji od 1. listopada 2007. Potiče, organizira i provodi sve aktivnosti koje se tiču provedbe medunarodne suradnje pa izmedu ostalog:

  • Informira studente i profesore o mogućnostima suradnje i razmjene.
  • Revidira i upotpunjava postojeće bilateralne ugovore.
  • Administrativno, organizacijski i logistički prati provedbu ugovorene suradnje razmjene profesora, studenata, glazbenih projekata, seminara, natjecanja i slično.
  • Analizira mogućnost i potiče sklapanje novih ugovora sa srodnim visokoškolskim ustanovama u inozemstvu.

Na snazi su ugovori o razmjeni i suradnji sa sljedećim visokoškolskim ustanovama:

  • Akademija za glasbo Ljubljana www.ag.uni-lj.si
  • Universität für Musik und darstellende Kunst Wien www.mdw.ac.at
  • Universität für Musik und darstellende Kunst Graz www.kug.ac.at
  • College of Fine Arts – Indiana University of Pennsylvania
  • Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu www.mas.unsa.ba
  • Akademija Franz Liszt u Budimpešti
  • Hochschule für Musik Franz Liszt Weimar

Muzička akademija Sveučilšta u Zagrebu takoder je aktivan član jedine udruge koja okuplja visokoškolske glazbene ustanove u Europi, medunarodne asocijacije AEC Association Européenne des Conservatoires.

Poznati alumni

                                     

3. Uprava

Dekan
  • prof. art. Igor Lešnik
Prodekan za nastavu
  • prof. art. Srdan - Filip Čaldarović
Prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje
  • dr. sc. Sanja Kiš Žuvela, doc.
Prodekan za umjetnost i upravljanje
  • prof. art. Andelko Krpan
Prodekanica za medunarodnu i meduinstitucijsku suradnju
  • izv. prof. art. Martina Gojčeta Silić
                                     

4. Nova zgrada Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

Potpisivanjem ugovora 16. lipnja 2009. godine, vrijednim 100 milijuna kuna, započeta je prva faza izgradnje nove zgrade Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. U tom periodu s nastava održavala na nekoliko lokacija: u Gundulićevoj ulici u prostorijama HGZ-a, u Lučićevoj, u Frankopanskoj i Berislavićevoj, gdje je osim dijela nastave bio smješten i dekanat te knjižnica. Grad Zagreb je Muzičkoj akademiji tada na stogodišnje korištenje dodijelio zgradu Ferimporta. Očekivalo se da će radovi biti završeni 2011. godine, no oni su ipak potrajali tri godine duže. Zgradu nije bilo moguće adaptirati nego je morala biti srušena te je bilo potrebno izgraditi potpuno novi objekt. Projekt izgradnje napravio je arhitekt Milan Šosterič. Zgrada ima dvije etaže garaža, podrum, prizemlje i sedam katova, a u njoj su smješteni svi odsjeci Akademije, Dekanat, knjižnica, tonski studio i multimedijska dvorana, vježbaonice, kabineti, dvije koncertne dvorane na četvrtom katu te veliku koncertnu dvoranu Blagoje Bersa u prizemlju koja može primiti 300 posjetitelja. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić svečano su 30. rujna 2014. u Zagrebu predstavili novu zgradu Muzičke akademije.



                                     

5. Znanstveni projekti

Conmusterm

Voditelj projekta: akademik Nikša Gligo, Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija

Ustanova nositelj projekta: Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija

Temeljno glazbeno nazivlje jedna je od kritičnih točaka institucionalnoga glazbenog obrazovanja u Hrvatskoj već od samih njegovih početaka u prvim desetljećima 19. stoljeća. Pritom je jednu od najvećih poteškoća oduvijek predstavljao, te i dalje predstavlja kroničan nedostatak referentne stručne literature na hrvatskome jeziku. U početku je tomu bilo tako i stoga što hrvatski uopće nije bio priznat kao službeni jezik u javnim obrazovnim ustanovama sve do 1847. godine, a već je 1850. uspostavljena jezična unija hrvatskoga i srpskoga koja je u različitim oblicima na snazi bila sve do kraja 1980-ih.

                                     

6. Festivali, koncertni ciklusi, suradnje, gostovanja

Muzička akademija ima dugugodišnju tradiciju suradnje s mnogim uglednim institucijma i ansamblima u Hrvatskoj i inozemstvu. Važno je spomenuti:

- redovite nastupe najboljih studenata Muzičke akademije uz Zagrebačku filharmoniju koji se održavaju u KD Vatroslava Lisinskog

- koncerte i operne predstave koji su dio renomiranog ciklusa Lisinski subotom

- koncerte studenata solista uz Zagrebačke soliste

- medufakultetsku suradnju Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovne umjetnosti, Tekstilno - tehnološkog fakulteta te Arhitektonskog fakulteta. Od 2008. godine kada je izveden Ljubavni napitak G. Donizettija, ta je suradnja iznjedrila niz uspješnih opernih projekata, od Gluckovog Orfeja preko Papandopulove Madame Buffault, Mozartovih opera Čarobna frula i Cosi fan tutte, Haendelove Agrippine, Janačekove Lukave male lisice do Pepeljuge Julesa Masseneta.

- Muzička akademija ima nekoliko koncertnih ciklusa u vlastitoj produkciji: Vivat academia, Vivant professores i Ciklus za mlade

- u suradnji s Institutom za crkvenu glazbu "Albe Vidaković" Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira Orguljski festival Anabasis.



                                     

7. Upisi

Kandidati se najprije moraju prijaviti u sustav www.postani-student.hr kako bi se ocjenama i maturom kvalificirali za postupak provjere na Muzičkoj akademiji. Zatim se moraju prijaviti na postupak za provjeru dodatnih vještina i znanja. Zadovoljavanjem uvjeta na stranici postani student pristupaju prijemnom ispitu provjeri vještina i znanja.

                                     
  • Muzička akademija može značiti: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani Muzička akademija Sveučilišta u Sarajevu
  • razvijena sveučilišta ili dio sveučilišta Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
  • repertoar odredenog autora. Održava se u nizu koncerata. Organizira ga Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Institutom za crkvenu glazbu
  • Muzička akademija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, visokoškolska glazbena ustanova u Puli, osnovana 1965. kao studij glazbenog odgoja na Pedagoškoj akademiji
  • Sveučilišta u Sarajevu. Muzička akademija u Sarajevu je osnovana 20. svibnja 1955. godine. Osnivači nove Muzičke akademije tada četvrte Akademije u
  • 1922. proglašena je Kraljevskom muzičkom akademijom danas je to Muzička akademija u Zagrebu U sklopu te Akademije djelovale su niža, srednja i visoka
  • Sveučilišta u Zagrebu a 1973. muzikologiju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Magistrirao je 1981. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta
  • Koraljka Kos Zagreb 12. svibnja 1934. hrvatska akademkinja i muzikologinja. redovita profesorica u miru - Muzička akademija u Zagrebu tajnik - Razred
  • najstarijima je u Europi. Sveučilište je 2019. godine proslavilo 350 godina postojanja. Misija i vizija Sveučilišta glasi: Sveučilište u Zagrebu drugo je najstarije
  • brodogradnje iz Zagreba za Studij strojarstva u Slavonskom Brodu, Pedagoška akademija u Osijeku, Muzička akademija u Zagrebu za Odjel glazbe u Osijeku, Gradska
  • Zagreb Muzička akademija 1962. Članci i natuknice o harmoniji i suvremenoj glazbi u K. Kovačević ur. Muzička enciklopedija sv. I - III Zagreb

Users also searched:

muza dan otvorenih vrata, muzička akademija iban, muzička akademija pjevanje, muzička akademija zagreb profesori,

...

Muzička akademija rijeka.

Studijski programi Postani student. Muzička akademija, Sveučilište u Zagrebu. Podaci visokog učilišta. Adresa: Trg Republike Hrvatske 12, 10000 Zagreb Tel: 01 4810 200 Fax: E mail:. Muzička akademija zagreb forum. Akademija MUZA Muzička akademija. MUZIČKA AKADEMIJA. Trg Republike Hrvatske 12, Godina upisa u registar: 1998. Veličina. Status: Aktivan Vlasnici. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, osnivač​. Muzička akademija iban. Koncert studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Muzička akademija, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska. Svida mi se: 2354 48 govori o ovome 75 ljudi bilo je ovdje. Muzička akademija Sveučilišta.


...