Back

ⓘ Društvo




                                               

Čitanje

Čitanje, kognitivni proces usvajanja značenja iz pisanih simbola, odnosno iz teksta koji se sastoji od znakova ili slova. Proces čitanja je moguć ako čitatelj poznaje pismo i jezik teksta. Čitanje se najčešće odvija vizualnim putem, pri čemu se značenje usvaja iz znakova otisnutih u knjizi, novinama i sl., ili prikazanih na ekranu računala, televizora ili mobilnog telefona. Može biti i taktilno, primjerice pomoću Brailleevog pisma. Čitanje je višeslojni proces u kojem čitatelj koristi sposobnosti uočavanja percepcije, prepoznavanja, povezivanja i tumačenja znakova, kako bi na kraju shvatio ...

                                               

Meiji

Meiji može značiti: Meiji Yasuda Seimei Hoken, osiguravajuće društvo Meiji car Meiji razdoblje Meiji morska planina Ustav Japanskog Carstva, Meijijevski ustav, Ustav Meiji Meijijevska revolucija Meiji jingu, carsko šintoističko svetište

                                               

Identitet

Identitet može značiti: istovjetnost, potpuna jednakost, odnos po kojemu je netko ili nešto jednako samo sebi. identitet npr. u filozofiji: identitet izmedu svijesti i istine

                                               

Hrvatsko domobranstvo

Hrvatsko domobranstvo može značiti: Hrvatski domobran organizacija Domobranstvo HVO Bosna i Hercegovina Domobranstvo HV Hrvatska Kraljevsko hrvatsko domobranstvo Austro-Ugarska Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu knjiga Hrvatski domobran društvo Hrvatsko domobranstvo Nezavisna Država Hrvatska Hrvatski domobran novine

                                               

SKAC

Studentski katolički centar je udruga koju je 2001. godine pater Luka Rada i nekolicina entuzijasta osnovali u Zagrebu kao centar za studente i mlade u kojem mogu pripadati i rasti.

                                               

Gruzijsko kazalište "Šota Rustaveli”

Gruzijsko kazalište "Šota Rustaveli" najveće je i jedno od najstarijih kazališta u Gruziji, smješteno u Tbilisiju. Izgradeno je u rokoko stilu 1887. godine, a od 1921. nosi ime po gruzijskom nacionalnom pjesniku Šoti Rustaveliju.

Društvo
                                     

ⓘ Društvo

Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i medusobnih odnosa ljudi.

Odnos ljudi prema prirodi uglavnom je jedinstven. Njegova suština je u kontinuiranom nastojanju ljudi za podčinjavanjem prirode sebi. Odnos medu ljudima je mnogo složeniji i obuhvaća sve vrste odnosa od onih manje složenih i manje važnih, do vrlo složenih i najvažnijih. Medu njima su i najsloženiji i najbitniji za razumijevanje društva proizvodni odnosi. Pojedinačne, emocionalne i intelektualne veze medu ljudima rezultat su njihovih pojedinačnih volja, ali odnosi u koje stupaju živeći u narodu, naselju ili obitelji su nužni s obzirom na objektivnost ovih dijelova društvene stvarnosti.

                                     

1. Struktura i dinamika društva

S obzirom da sociologija proučavajući društvo, proučava i društvene pojave koje u svojoj ukupnosti medusobno povezane ljudsko društvo, to se kao jedan od prvih zadataka sociologije nameće potreba klasifikaciranja i utvrdivanja medusobnih odnosa tih pojavava, odnosno utvrdivanja strukture društva s obzirom na odnose koji postoje izmedu elemenata iz kojih se ona sastoji. Kao i da se utvrdi dinamika društva, s obzirom na karakter promjena elemenata društva koje dovode do njegovog kretanja.

  • Ekonomska osnova predstavlja područje društvene proizvodnje materijalnih dobara koja omogućuje društvenu i individualnu egzistenciju čovjeka.
  • Društvena struktura sastoji se iz dva osnovna načela: ekonomske osnove i društvene nadgradnje, s tim što se društvena nadgradnja diferencira na društveno-političku organizaciju društva i oblike društvene svijesti.
  • Društvenu nadgradnju čine sva ostala područja društvene stvarnosti koja su u konačnici uvjetovana ekonomskom osnovom društva. To su grubo diferencirano društveno-politička organizacija društva i društvena svijest koja se sastoji iz pravno-političke nadgradnje i viših oblika svijesti.
  • Društvena dinamika proizilazi iz shvaćanja pokretačkih snaga razvoja ljudskog društva kao sastavnog dijela shvaćanja društva uopće. Te su snage sadržane u razvoju proizvodnje, odnosno u razvoju njenih materijalnih snaga, koje dovode do nužne, odgovarajuće promjene u proizvodnim odnosima, a i jedni i drugi zajedno dovode do daljnjih promjena u svim ostalim područjima društvene stvarnosti, odnosno društvene nadgradnje.
                                     

2. Društvena osnova

  • Društvena osnova ima ekonomsko obilježje i sastoji se iz proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, koji se zajedničkim imenom zovu način proizvodnje U širem smislu, društvena osnova obuhvaća i proizvodnju ljudi, zemljopisne čimbenike i ostatke prethodnog načina proizvodnje.
  • Proizvodne snage čine sredstva za rad i čovjek sa svojim sposobnostima.
  • Proizvodni odnosi su odnosi u koje ljudi stupaju u procesu proizvodnje.
                                     

3. Oblici društvenog života

  • Kaste su zatvorene društvene grupe, formirane na religioznoj osnovi, nastale i nestale u robovlasničkom društvu.
  • Kriteriju političkog režima na autokracije i demokracije
  • Klase su velike društvene grupe koje se nalaze u medusobnom odnosu eksploatacije.
  • Horda je nastariji i najnerazvijeniji oblik društvenog života. Ona je nastala na nižem stupnju divljaštva i traje do njegovog sljedećeg stupnja. Formirala se iz čopora u kojemu su živjele čovjekolike životinje i predstavlja početak društvenog života. Horda je predstavljala i biološku i ekonomsku zajednicu jer je čovjek sve svoje potrebe realizirao u njoj. Horda se sastojala od 10-20 članova koji su živjeli na zajedničkom teritoriju, stalno se krećući u potrazi za hranom.
  • Država je nastala kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova, koji su bili ugroženi klasnim sukobom kada je izbio izmedu prve dvije antagonistički medusobno suprotstavljene klase. Prema organizaciji vlasti država se dijeli po
  • Narod je prvi oblik organiziranja koji nije temeljen na krvnom srodstvu, već samo na teritorijalnoj povezanosti. Do spajanja plemena u okviru državne zajednice dolazi zbog pojave privatnog vlasništva i prvih manifestacija izdiferenciranosti društva na klase. Klasna podjela je zahtijevala organizaciju za zaštitu interesa klase koja je bila nositelj sredstava za proizvodnju. Ta organizacija je bila država, a stanovnici koji su na njenom teritoriju živjeli bili su prije svega podijeljeni na klase.
  • Pleme čini veći broj rodova koji su nastali iz jednog zajedničkog roda. To je dakle zajednica koja se temelji na krvnom srodstvu, ali i na zajedničkom teritoriju. Pleme objedinjuje izvjesne funkcije rodova, u početku samo vezane za ratovanje, a kasnije sve više. Kasnije se javljaju i savezi plemena.
  • Obliku vladavine na monarhije i republike.
  • Nacija nastaje kao rezultat velikih ekonomskih, političkih i kulturnih promjena koje sa sobom donosi kapitalistički način proizvodnje, buržoasko društvo.
  • Staleži su velike društvene grupe koje se formiraju na pravnim osnovama, nastale i nestale u feudalnom društvu.
  • Kriteriju državnog uredenja na jednostavne i složene države, pri čemu složene države mogu biti federacije i konfederacije.
  • Rod je viši oblik organiziranja društvenog života. Osobitost roda je da se prvi put iz spolnih odnosa isključuju roditelji i djeca i formira se bračna zajednica po generacijama. Kasnije će se iz spolnih odnosa isključiti i rodena braća i sestre. U rodovima se vrši podjela rada. Neki se rodovi bave poljodjelstvom, neki stočarstvom, zanatstvom. Veliki rodovi se i cijepaju, ali zadržavaju veze s ostalim novim rodovima, pa se na taj način oblikuju bratstva
  • Političke stranke su organizacije suvremenog društva koje imaju za cilj osvajanje i održavanje državne vlasti. Dijele se na
  • Radničke stranke se dijele na socijalističke i komunističke.
  • Gradanske stranke koje teže da zaštite interese buržoazije i dijele se na konzervativne i liberalne.
  • monogamna teško raskidiva
  • punalna isključeni rodeni braća i sestre
  • sindijazmička brak izmedu jednog muškarca i jedne žene
  • bračna zajednica po generacijama obitelj krvnog srodstva
  • Obitelj je jedan od najstarijih oblika u kojima ljudi organizuju svoj život. Ona ima biološku, psihološku i ekonomsku funkciju. Biološka dimenzija obitelji odnosi se na ostvarenje spolnih veza i radanja, odnosno proizvodnju ljudi. Psihološka dimenzija odnosi se na obrazovanje djece i na formiranje i izražavanje osjećaja izmedu članova obitelji - prije svega roditelja i djece, ali i muža i žene. Ekonomska dimenzija odnosi se na činjenicu da se u njenom okviru odvija organizacija i podjela rada. Obitelji su se razvijale sljedećim tokom


                                     

4. Elementi pravno-političke strukture društva

  • politička ideologija
  • Politika je usmjeravanje društva putem donošenja i izvršavanja odluka koje vrijede za društvo kao cjelinu. Ona se sastoji od tri elementa
  • Pravo predstavlja skup društvenih pravila koje je donela država s ciljem da se njima, uz pomoć monopola fizičke sile, zaštiti klasni interes vladajuće klase.
  • političke organizacije
  • politička djelatnost
                                     

5. Društvena svijest

  • Religija je sustav ideja i skup osjećaja koji bit svijeta objašnjavaju natprirodnim, iracionalnim. U svom razvoju religijska svijest prolazi kroz tri faze - animizam, politeizam i monoteizam. Razvojem ljudskog društva Bog prestaje biti biće, već se javlja kao ideja deizam. U suvremenom svetu prisutna je i nova vrsta religijske svijeste, panteizam, koja nastoji pomiriti religiju i znanost. Religija kao kolektivna svijest opisuje se kao sustav vjerovanja i običaja vezanih uz zabranjene i izdvojene stvari nazvane svetima. Svi koji prihvaćaju taj sustav vjerovanja i običaja vezani su moralnu zajednicu zvanu crkva.
  • Umjetnost je oblik društvene svijesti kroz koji umjetnik u odredenom vremenu izražava svoj odnos prema objektima i stvarnosti prirodi u užem smislu kroz različita estetska područja uz pomoć različitih simbola, a obraćajući se osjetilima.
  • Moral je oblik društvene svijesti koji predstavlja sustav pravila ili normi temeljenih na shvaćanju dobra i zla, koje reguliraju odnose čovjeka prema društvu, drugim ljudima i sebi samom, na taj način što ih se ljudi pridržavaju bez obzira na sankcije.
  • Filozofija predstavlja oblik društvene svijesti koji nastoji izraziti zakonitosti koje postoje u prirodi, društvu i mišljenju. Predmet kojim se bavi je dakle ukupna objektivna stvarnost, svijet u cjelini i u tom smislu ona daje opći, univerzalni pogled na svijet, predstavlja opći oblik svijesti.
  • Znanost je oblik društvene svijesti koji predstavlja sustav znanja o zakonitostima koje se odnose na prirodu, društvo i ljudsko mišljenje. Istovremeno, znanost je i proces stjecanja novih znanstvenih spoznaja.
                                     

6. Društvena dinamika

  • Uži pojam kretanja društva obuhvaća samo promjene koje bitno mijenjaju društvo ili neki njegov dio, odnosno donose kvalitetu koji do tada nije postojao.
  • Širi pojam kretanja društva podrazumijeva svako kretanje u društvu, svaku promjenu.
  • Pojam društvene dinamike ili kretanje društva Mogu se uočiti dva pojma kretanja - širi i uži
  • Liberalni kapitalizam poslije industrijske revolucije.
  • Robovlasničko društvo
  • Pojam socijalne revolucije Svako kretanje društva koje se odvija postupno, sporo i ne donosi velike, bitne promjene, nazuva se evolucija. S druge strane, revolucija mijenja društvo u cjelini vrlo brzo. Revolucija ima užu fazu trenutak smjene vlasti i širu fazu niz promjena koje su nužne za uspostavu novog tipa društva.
  • Feudalno društvo
  • Državni ili suvremeni kapitalizam - nastaje državno vlasništvo.
  • Prvobitna zajednica
  • Društveno-ekonomska formacija predstavlja tipičan i relativno trajan sustav odnosa u društvu, formiran oko osnovnog proizvodnog odnosa, kao najbitnijeg odnosa u društvu, izraženog u vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju. Kretanje, odnosno razvoj društva, putem revolucionarnih promjena odvijao se kroz pet povijesnih tipova društveno-ekonomskih formacija
  • Monopolistički kapitalizam
  • Kapitalističko društvo koje sadrži nekoliko faza
  • Socijalističko društvo


                                     

7. Suvremeno društvo

Suvremeno društvo se s vremenom pomalo socijalizira. U zemljama suvremenog razvijenog kapitalizma teče razvoj proizvodnih snaga, sredstava za proizvodnju itd. Javlja se novi sloj ljudi - birokracija, i još jedan novi sloj - tehnokracija. U nerazvijenim zemljama se uglavnom javljaju pro-komunistički militaristički režimi, pa te zemlje i dalje ostaju nerazvijene. Socijalističke zemlje su uglavnom propale i prešle u parlamentarne demokracije i tržišno gospodarstvo.

                                     

7.1. Suvremeno društvo Neka obilježja suvremenog društva

  • načelo sinestezije
  • Kič tj. antivrijednost, "umjetničko smeće". Prema Abrahamu Molu postoji pet načela za identifikaciju i klasifikaciju kiča
  • načelo kumulacije
  • Smanjenje razlika medu ljudima je logičan rezultat povezivanja čovječanstva.
  • načelo osrednjosti
  • načelo udobnosti
  • Masovna kultura je jedno od ključnih oblježja suvremenog društva i predmet velike znanstvene pažnje. Ona nastaje povezivanjem čovječanstva.
  • načelo neadekvatnosti
  • Povezivanje čovječanstva dogada se zahvaljujući jako brzom razvoju znanosti i tehnologije, a prvenstveno elektrotehničke i računalne.
  • Znanstveno-tehnološka revolucija je sve ovo omogućila.
  • Ekološki problemi suvremenog društva javljaju se zbog brzog razvoja industrije bez kontrole zagadivanja okoline.
                                     
  • bilo je to političko društvo u kojem su aktivni gradani sudjelovali u oblikovanju politike. S vremenom je izraz civilno društvo poprimao različita značenja
  • Kraljevsko društvo preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Kraljevsko društvo razdvojba Londonsko kraljevsko društvo za unaprjedenje prirodnih
  • Novinarsko društvo Banovine Hrvatske. Uspostavljanjem NDH Društvo je stavljeno pod kontrolu režima. Ta je praksa trajala praktički do 1990. NDH je Društvu vratila
  • Dioničko društvo kao sastavni dio unutarnjeg ustrojstva ima: upravu, nadzorni odbor i skupštinu. Dioničko društvo skraćeno d.d. je trgovačko društvo i pravna
  • Potrošačko društvo je društvo čije vrijednosti i socijalne norme vrte oko potrošnje dobara i usluga. Glave odlike potrošačkog društva jesu: materijalizam
  • Prije Ruske revolucije iz 1917. društvo je bilo poznato pod nazivom Carsko rusko geografsko društvo Utemeljitelji društva bili su: Fedor Litke Fedor Wrangel
  • objavljivao u novinama ili časopisu ili ako je tiskao knjigu. Društvo 1945. dobiva naziv Društvo književnika Hrvatske, a svoj izvorni naziv vratilo je 1990
  • Postindustrijsko društvo je faza koja slijedi industrijsko društvo U post - industrijskim društvu udio sektora usluge znanosti i obrazovanja, za temeljne
  • članove kontaktira voda društva, ili potencijalni članovi sami otkriju društvo i mjesto gdje se okupljaju i onda se pridruže. Osnovni kriterij tajnih
  • Društvo crvenih klobuka ili Društvo crvenih šešira eng. Red Hat Society, pokrata RHS medunarodna je udruga koju je 1998. godine osnovala glumica Sue

Users also searched:

institut za sociologiju, sociološka imaginacija, središnje klirinško depozitarno društvo,

...

Središnje klirinško depozitarno društvo.

DRUŠTVO KIBERNETIČARA. Hrvatsko agronomsko društvo slijednik je Hrvatsko slavonskog gospodarskog društva kojeg su 3. veljače 1841. godine utemeljili biskup Juraj Haulik, Dragutin. Hrvatsko stenografsko društvo. Civilno Društvo Istra. Zagrebačko dijabetičko društvo. Mi smo neprofitna organizacija kojoj je cilj okupiti što veći broj oboljelih od šećerne bolesti te pružiti im aktivnosti kroz koje će.


...