ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 349


                                               

Natrijev bisulfit

Upotrebljava se kao reduktivno sredstvo u proizvodnji boja, za bijeljenje, za konzerviranje namirnica - gdje ima najveću primjenu, u kožarstvu, u fotografiji, prilikom raznih dezinfekcijskih čišćenja i pročišćavanja, itd. Doda li se njegovoj otop ...

                                               

Natrijev hidrogenkarbonat

Natrijev hidrogenkarbonat je bijeli kristalni prah, slabo topljiv u vodi, a vodena otopina je slabo lužnata zbog hidrolize. Najvažnije soli ugljične kiseline su natrijev hidrogenkarbonat i natrijev karbonat. Te soli su od izuzetne važnosti u indu ...

                                               

Natrijev karbonat

Natrijev karbonat je bezbojan do bijeli kruti kristal koji se u prirodi nalazi kao mineral soda, trona, tennonatrit, gejlisit, personit i hanksit. Lako se otapa u vodi, a otopina natrijeva karbonata djeluje jako lužnata, zbog hidrolize, i nagriza ...

                                               

Natrijev peroksid

Natrijev peroksid je žućkasto-bijela do svijetlo-žuta masa ili krutina, po obliku slična koraljima. Nastaje zagrijavanjem tj. izgaranjem alkalijskog metala natrija na zraku, uz veliki suvišak kisika i manje natrija. Natrijev peroksid je ono što p ...

                                               

Natrijev silikat

Natrijev silikat služi za impregniranje drva i papira. Reakcijom rastaljena kremena i natrijeva hidroksida nastaju silikati, soli silicijskih kiselina. Oni izgraduju gotovo 90% Zemljine kore. Nastali natrijevi silikati su topljivi u vodi, a njiho ...

                                               

Neurotoksini

Neurotoksini kemijske su tvari koje ostvaruju već i u maloj dozi štetan učinak na živčane stanice ili živčano tkivo. Neurotoksini su heterogena skupina tvari s različitim mehanizmima djelovanja. Većina živčanih otrova su egzogeni toksini prirodno ...

                                               

Oksalna kiselina

Oksalna kiselina je -etan-dikarboksilna kiselina, HOOC-COOH 2H 2 O, najjednostavnija dikarboksilna kiselina, obično kao dihidrat u obliku bezbojnih hlapljivih kristala. U obliku svojih soli nalazi se u kiselici, rabarbari, špinatu, rajčici i dr. ...

                                               

Oksokiselina

Oksokiseline su kiseline koje sadržavaju kisik, barem jedan drugi element i barem jedan vodikov atom vezan na kisik koji gubitkom barem jednoga pozitivnoga vodikova iona daje konjugiranu bazu. Najvažnije su anorganske kiseline. Molekule im povezu ...

                                               

Oktetno pravilo

Oktetno pravilo u kemiji predstavlja pravilo da se većina kemijskih elemenata povezuje u kemijske spojeve na način koji osigurava da svaki element spoja ima osam elektrona u zadnjoj ljusci, čime ostvaruje stabilnu elektronsku konfiguraciju istovj ...

                                               

Oleinska kiselina

Oleinska kiselina, karboksilna kiselina, CH 3 7 CH=CH 7 COOH. Vezana s glicerolom u ester triolein sastavni je dio gotovo svih masti i ulja; njezine soli i esteri nazivaju se oleati. U promet dolazi kao žuta do crvenkasta uljasta tekućina, koja o ...

                                               

Olovov(II, IV) oksid

Olovov oksid ili 2 PbO x PbO 2, minij, olovov tetraoksid, olovov ortoplumbat, crveno olovo) je jedan od triju oksida olova, u kojem se olovo nalazi u dvama različitim oksidacijskim stanjima, tetragonske simetrije. Označava se u obliku oksida, a z ...

                                               

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline su posebna skupina unutar nezasićenih masnih kiselina. Pripadaju esencijalnim nutrijentima i kao takve su neophodne za život. Nazivamo ih esencijalnim jer ih tijelo ne može samo proizvesti. Naziv dolazi od stare nomenklatur ...

                                               

Poliamidi

Poliamidi su kristalasti, uglavnom plastomerni materijali kojima ponavljane jedinice sadrže alifatske ili aromatske segmente povezane amidnim vezama.

                                               

Propin

Propin, alilen ili metilacetilen je nezasićeni aciklički ugljikovodik formule C 3 H 4. Ima jednu trostruku kovalentnu vezu i drugi je član homolognog niza alkina. To je bezbojan, zapaljiv plin neugodna mirisa, vrelišta −23.2 °C i tališta −102.7 ° ...

                                               

Proteomika

Proteomika je interdisciplinarna znanost koja povezuje biologiju, kemiju i računarstvo. Proteomika se bavi proučavanjem proteina koji su nositelji svih bioloških funkcija i predstavljaju mete za lijekove. Proteom je skup svih proteina i proteomsk ...

                                               

Ribonukleinska kiselina

Ribonukleinska kiselina, biološki važan tip molekula koji se sastoji od dugih kovalentno vezanih jedinica nukleotida. Svaki se nukleotid sastoji od dušične baze, šećera riboze i fosfatne skupine. RNA je veoma slična DNA, ali se od nje razlikuje u ...

                                               

Slabe kiseline

Slabe kiseline su kiseline koje se otapanjem u vodi slabo disociraju, što znači da u otopini postoji značajna količina molekula kiseline koje nisu disocirane. Konstanta disocijacije kiseline K a odreduje se prema izrazu: K a = }}} } Što je veća v ...

                                               

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne grade s ionskom vezom gradeni od kationa i kiselinskog ostatka. Otopina soli u vodi je elektrolit, tj. provodi električnu struju. Nazivi se izvode prema imenu kiseline od koje je baza nastala. Soli se izvode iz ...

                                               

Suhi led

Suhi led je ugljikov oksid u krutom stanju na temperaturi od -79 °C i obično se koristi u obliku peleta. Suhi led je bez okusa i neutralnog mirisa, a bakterijski je statičan. Idealan je izvor hladnoće za potrebe skladištenja i hladenja tijekom pr ...

                                               

Sumporasta kiselina

U reakcijama s drugim kemijskim spojevima, ona djeluje blago kiselo. Postojanje molekula sumporaste kiseline H 2 SO 3 nije utvrdeno. Ipak postoje soli sumporaste kiseline: sulfiti npr. natrijev sulfit Na 2 SO 3) i hidrogensulfiti npr. kalcijev hi ...

                                               

Sumporov(IV) oksid

Sumporov oksid pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

                                               

Taurin

Taurin je organska kiselina koja sadrži sumpor. Poznata je i po kemijskom nazivu beta-aminoetansulfatova kiselina. Taurin se koristi kao antioksidans, smanjuje izlučivanje imunoloških stanica stanice hipoklorita. Taurin pomaže i u osmoregulaciji ...

                                               

Tenzid

Tenzid je površinski aktivna tvar, to jest tvar koja smanjuju površinsku napetost tekućine, odnosno smanjuju sile što djeluju na graničnim plohama izmedu dviju faza tvari, čime se omogućuje nastajanje pjene, stvaranje vodene emulzije s tekućinama ...

                                               

Ugljikovodici

Ugljikovodici su organski kemijski spojevi ugljika i vodika. Sastoje se od "kostura" atoma ugljika na koje su vezani atomi vodika.

                                               

Ukapljeni zemni plin

U medunarodnom prometu, kratica za ukapljeni zemni plin je LNG, prema engleskom nazivu liquefied natural gas. Ukapljeni zemni plin ili ukapljeni prirodni plin UPP je pročišćeni zemni plin rashladivanjem pretvoren u tekuće stanje, radi lakšeg prij ...

                                               

Ulja

Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom. Dijele se u tri glavne skupine: masna ulja životinjskog ili biljnog podrijetla laneno, sojino ili ulje sardina, a uglavnom se sastoje od glicerida i estera ...

                                               

Željezov(III) klorid

Željezov klorid, kemijska formula FeCl 3, željezova je sol koja se industrijski proizvodi u prilično velikim količinama. Boja kristala ovisi o kutu gledanja - preko reflektirane svjetlosti kristali se čine tamno zeleni, a preko transmitirane purp ...

                                               

Reagens

Reagens je tvar ili otopina koja u kemijskoj reakciji služi za dokazivanje, mjerenje ili ispitivanje neke druge tvari. To može biti neki kemijski spoj ili smjesa. Reagensi se čuvaju u reagens bocama. Reagensi kojima dokazujemo prisutnost druge tv ...

                                               

Azeotropija

Azeotropija je pojava da smjese nekih tekućina odredenog sastava, koji nazivamo azeotropna smjesa, vriju pri stalnoj temperaturi i tlaku dajući pare istog sastava kao što ga ima tekućina. Govorimo o tekućinama koje se miješaju u svim omjerima. Az ...

                                               

Balmerova serija

Balmerova serija u atomskoj fizici, prestavlja jednu od emisionih spektralnih linija vodika, koja nastaje skokom elektrona iz viših kvantnih energetskih razina u niže kvantne energetske razine. Balmerovu seriju se može izračunati sa Balmerovom fo ...

                                               

Bohrov model atoma

Bohrov model atoma je dopuna Rutherfordovog modela atoma s dva postulata i time je uspio objasniti strukturu elektronskog omotača i procese emisije i apsorpcije svjetlosti. Ideju kvantizacije, koju su M. Planck i A. Einstein uveli za elektromagne ...

                                               

Fran Bubanović

Kemiju i prirodopis studirao je u Zagrebu kod G. Janečeka. Od 1909. godine usavršavao se u Austriji Beč i Nizozemskoj Groningen te kod nobelovca S. Arrheniusa u Stockholmu u Švedskoj, s kojim je njegovao doživotno prijateljstvo. Godine 1918. izab ...

                                               

Ebulioskopija

Ebulioskopija je metoda odredivanja relativne molekulske mase neke nehlapljive i nedisocirane tvari mjerenjem povišenja vrelišta njezine otopine. Kako je tlak para iznad otopine takve tvari uvijek manji od tlaka para čistog otapala pri istoj temp ...

                                               

Elektrokemija

Elektrokemija jedna je od grana kemije. Svrstava se pod fizikalnu kemiju. Proučava kemijske reakcije koje se dogadaju izmedu električnog vodiča metalne, poluprovodničke ili grafitne elektrode i ionskog vodiča elektrolita prilikom kojih dolazi do ...

                                               

Galvanotehnika

Galvanotehnika je skup elektrokemijskih postupaka za nanošenje metalnog sloja na površinu nekog predmeta, najčešće uz istodobno elektrolitsko otapanje metala na anodi i njegovo taloženje na katodi. Razlikuju se dva osnovna galvanotehnička postupk ...

                                               

Hibridizacija orbitala

Hibridizacija je koncept miješanja atomskih orbitala pri čemu se formiraju nove hibridne orbitale. Hibridnim orbitalama može se objasniti i opisati geometrijski oblik molekule.

                                               

Hittorfov prijenosni broj

Hittorfov prijenosni broj relativna je mjera brzine kojom se ion nekog elektrolita pri elektrolizi giba prema anodi, odnosno katodi. Hittorfov prijenosni broj dan je omjerom brzine aniona v i zbroja brzina aniona i kationa, to jest Hittorfov prij ...

                                               

Kemijska termodinamika

Kemijska termodinamika je grana termodinamike koja se bavi energijskim pretvorbama tijekom kemijskih reakcija. Njezin je prvenstveni cilj da na temelju energijskih promjena odredi uvjete koji odreduju smjer spontane kemijske reakcije i njezin dos ...

                                               

Kemijski afinitet

Misao da atome u molekulama drže električne sile izrekao je možda prvi J. J. Berzelius. Tu misao osobito podupire činjenica da se veliki broj molekula u otopini raspada na ione. Prema tome, možemo te molekule shvatiti kao električni spoj iona. Ta ...

                                               

Langmuirov val

Kod toplih iona veći stupanj ionizacije, onda elektroni imaju brzinu koja ovisi o količini topline v e, t h = k B T e m e {\displaystyle v_{e,th}={\sqrt {\frac {k_{B}T_{\mathrm {e} }}{m_{e}}}}},pa pritisak elektrona djeluje kao povratna sila na e ...

                                               

Leidenfrostov učinak

Leidenfrostov učinak je pojava za čijeg vremena tekućina u bliskom dodiru s masom znatno toplijom od same tekućine i njena vrelišta, stvara izolacijski sloj od isparenog, tankog donjeg dijela kapi koji zbog svoje niske toplinske vodljivosti odgad ...

                                               

Lymanova serija

Lymanova serija, u fizici i kemiji, je serija ultraljubičastih emisionih linija, koje nastaju prijelazom elektrona iz energetskih razina n ≥ 2 na n = 1. Linije u seriji se nazivaju grčkim slovima po redoslijedu, od Lyman-alfa, Lyman-beta, Lyman-g ...

                                               

Molekularna simetrija

Na osnovu iskustvenih molekula došli su kemičari do predstave da atomi moraju biti u molekulama poredani u pravilne geometrijske likove. Nikako se molekule ne mogu promatrati kao divlja i porazbacana skupina atoma. Iz valentnosti, iz raspršivanja ...

                                               

Rydbergova formula

Rydbergova formula se koristi u atomskoj fizici, za odredivanje valnih duljina spektralnih linija mnogih kemijskih elemenata. Odredio ju je švedski fizičar Johannes Rydberg 1888.

                                               

Smjesa

Smjesa, u kemiji, je mješavina dvaju ili više različitih sastojaka. Za razliku od kemijskog spoja, svojstva smjese ovise o udjelima i svojstvima sastojaka, njezin je sastav promjenljiv, sastojci zadržavaju svoja svojstva i smjesa se može rastavit ...

                                               

Temperatura zasićenja

Temperatura zasićenja je termodinamički pojam kojim se opisuje temperatura pri kojoj se odredeni sustav nalazi u stanju termodinamičke ravnoteže. Pri tome je entropija toga sustava maksimalna, odnosno Gibbsova slobodna energija je minimalna. Ako ...

                                               

Kemijsko svojstvo

Kemijsko svojstvo je bilo koje svojstvo materijala koje se javlja za vrijeme kemijske reakcije, a to je neka odlika materijala koja se može ostvariti isključivo promjenom istoga. Kemijsko svojstvo se ne utvrduje isključivo osjetilima, već prvotno ...

                                               

Amfoternost

Amfoternost jest sposobnost nekih tvari, da već prema sredstvu u kojem se nalaze, mogu djelovati kao kiseline ili kao baze. To svojstvo pokazuju ugl. oni spojevi u kojima je veza izmedu središnjeg i kisikova atoma približno iste polarnosti kao i ...

                                               

Atomski broj

Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa je broj protona u atomskoj jezgri. Atomski broj je jednoznačno obilježje kemijskog elementa, koji odreduje njegovo mjesto u periodnom sustavu elemenata, a jednak je broju elektrona u elektronskome ...

                                               

Atomski radijus

Atomski radijus predstavlja polovicu meduatomske udaljenosti dva istovrsna atoma. Radijus lat. radius u prijevodu na hrvatski jezik polumjer, polupromjer. Atomi i molekule nemaju oštrih granica. Kao obujam slobodnog atoma obično se definira onaj ...