ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 335




                                               

Povijesni spisi napisani u Starom gradu Visokom

Primarna funkcija Starog grada Visokog je bila ona obrambena, ali takoder je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i spise. Prvi spomen Starog grada Visokog bilo je 1. rujna 1355. godine u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotro ...

                                               

Soli (Bosna)

Soli je bila župa u srednjovjekovnoj Bosni, srednjovjekovno bosansko područje na prostoru sjeveroistočne Bosne. Nisu poznate točne granice ove župe. Duro Basler pretpostavlja da su se protezale prema istoku do Kalesije i Osmaka, prema zapadu do L ...

                                               

Srebrenička banovina

Srebrenička banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine. Pripadala je hrvatsko-ugarskoj državi.

                                               

Hrvatin Stjepanić

Hrvatin Stjepanić, Hrvatin Ključki, plemić iz BiH, nosio naslov kneza. Pridjevak Ključki dobio je po svom glavnom posjedu, gradu Ključu u župi Banici oko gornjeg toka rijeke Sane, koja je bila dijelom Donjih kraja. Pridjevom Ključki oslovljava ga ...

                                               

Uskoplje (župa)

Uskoplje je srednjovjekovna županija u srednjoj Bosni. Njezino područje isprva se nalazilo u sastavu Hrvatske, a najkasnije tijekom druge polovice 12. stoljeća ušlo je u sastav Bosne.

                                               

Usora i Soli

U sjeveroistočnoj Bosni prostirale su se u srednjem vijeku široke oblasti Usora i Soli, koje su nerijetko na čelu imale svog posebnog bana. Usora je obuhvaćala ne samo poriječje rijeke Usore, nego i sav kraj oko donjeg toka Bosne s gradovima Dobo ...

                                               

Vrbaški grad

Dokaze o postojanju naselja u banjolučkoj kotlini poslije doseljenja Hrvata, pored gradine u Kastelu, nalazimo tek u 13. stoljeću. Pored Zvečaja, Grebena i Bočca uz Vrbas bilo je i naselje zvano Vrbas, koje se u različitim dokumentima različito p ...

                                               

Vrhbosna

Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću, Trstivnicu, Lepenicu, Lašvu i Brod tvorila je prvotnu Bosnu. Konstantin Porfirogenet je naziva imenom zemljica Bosna. Prostirala se oko izvora rijeke Bosne ...

                                               

Zagorje (župa)

Zagorje je srednjovjekovna bosanska župa. Središte Zagorja bila je utvrda Obalj. Župa je obuhvaćala prostor izmedu gornjih tokova Neretve i Drine. Župa Zagorje prvi put se spominje u ispravi bana Stjepana II. Kotromanića iz 1323. godine iz koje j ...

                                               

Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu

Podrobniji članak o temi: Osmansko osvajanje Bosne Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu. Bosanski kralj Tvrtko II. nalazio se u teškim prilikama. Morao je plaćati Turcima godišnji danak od 1437. godine. Kako je zemlja bila u ...

                                               

Aneksijska kriza

Aneksijska kriza ili Bosanska kriza bila je politička kriza koja je trajala tijekom 1908. i 1909. zbog aneksije Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske 7. listopada 1908. godine. Berlinskim sporazumom iz travnja 1909. ta kriza se je okončala.

                                               

Smail-aga Čengić

Ismail-aga Čengić bio je Gatački, pivski i drobnjački muselim iz bošnjačke obitelji Čengić. Poznat je po svojoj ulozi u slamanju ustanka Husein-kapetana Gradaščevića. Glavni je lik epa Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića.

                                               

Gazi Ferhad-beg

Gazi Ferhad-beg, sin Iskender-bega, osmanski dužnosnik. Brat mu se zvao Radivoj i živio je ili u Hercegovini ili u Bosni. Spominju ga i zapisnici Dubrovačke Republike. Ferhad-beg je otac bosanskog sandžak-bega Husrev-bega, iz braka s kćeri sultan ...

                                               

Hercegovački ustanak (1875. – 1878)

Hercegovački ustanak, Bosansko-hercegovački ustanak ili Nevesinjska puška bio je pretežno srpski ustanak podignut u okolini Nevesinja 1875. godine protiv osmanske vlasti, koji se ubrzo proširio na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Trajao od 9. srpnja 1 ...

                                               

Hercegovački ustanak 1875.

Hercegovački su Hrvati bili izlagani pritscima. Od 1852. godine Osmanlije su pokušavale graditi u Neumu, što je Habsburška Monarhija oštro sprječavala, a zauzvrat ni Turska nije dopuštala odgovarajuće popravke francuske ceste preko neumskoga podr ...

                                               

Kliški sandžak

Kliški sandžak, odnosno sandžak kliški, hrvatski i primorski, bila je upravna jedinica u Turskom Carstvu, u sklopu Bosanskog pašaluka. Osnovan je 1537., nakon pada Klisa u turske ruke. Osnivanjem Kliškog sandžaka bilo je smanjena područje Bosansk ...

                                               

Kraljeva zemlja

Kraljeva zemlja, Kraljevina, je ime koje su Osmanlije nadjenuli za posjede Kotromanića, nakon što su ih osvojili, a kasnije se ime i proširilo. Zemljopisno obuhvaća predjele gornjeg toka rijeke Bosne uzvodno od Vranduka, istočno od Travnika i Mag ...

                                               

Opsada Zvornika 1464.

Snage hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina 1463. godine krenule su u pohod na osmansku Bosnu koji je završio uspješno. Kralj 1463. uspostavlja Jajačku i Srebrničku banovinu. Matija Korvin imenovao Mirka Zapolju upraviteljem kraljevstva bo­sans ...

                                               

Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.

Jeseni 1480. kralj Matija Korvin poduzeo je dva uspješna pohoda protiv Osmanlija u kojima je oslobodio dio krajeva pod osmanskom vlašću. Turci su bili oslabljenim tim porazima, materijalno i ljudski. Kralj Matija Korvin prosinca 1480. u pismu pap ...

                                               

Seoba Bunjevaca u Bačku 1610.

Seoba Hrvata u Bačku 1610. bila je jedna od velikih seoba Hrvata u 17. stoljeću, koje su bile posljedicama osmanskih osvajanja i oslobadanja kršćanskih krajeva od osmanske vlasti. Ovo je bila prva velika seoba Hrvata u Bačku, a druga velika bila ...

                                               

Seoba Bunjevaca u Bačku 1687.

Seoba Hrvata Bunjevaca u Bačku 1687. bila je jedna od velikih seoba Hrvata u 17. stoljeću, koje su bile posljedicama osmanskih osvajanja i oslobadanja kršćanskih krajeva od osmanske vlasti. Ovo je bila druga velika seoba Hrvata u Bačku poslije on ...

                                               

Seoba Hrvata iz Livanjskog kraja 1687.

Seoba Hrvata iz Livna u Cetinsku Krajinu započeta je oko 1684., a kao godina preseljenja uzima se 1687. godina. Početkom rata 1684. mnoštvo je kršćanskih Hrvata, oko 3000 obitelji, približila se mletačko-osmanskoj granici radi prelaska na opustje ...

                                               

Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st.

Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st. je bila jedna od seoba hrvatskog naroda prouzročena turskim osvajanjima. Zbog višedesetljetnih turskih osvajanja po Hrvatskom Kraljevstvu, hrvatske su istočne granice bile sve ugroženije, gospodarski ...

                                               

Staka Skenderova

Staka Skenderova - srpska učiteljica, spisateljica i društvena djelatnica iz Bosne i Hercegovine. Ona je prva žena, koja je djelovala u javnome i kulturnome prostoru medu Srbima u Sarajevu te je 19. listopada 1858. otvorila prvu žensku školu u Sa ...

                                               

Mahmud-paša Tuzlić

Sin Sulejman-bega. Godine 1805. je poslije smrti strica Murad-bega preuzeo Tuzlansku kapetaniju, čiji su kapetani nasljedno bili iz obitelji Tuzlića. Mahmud-beg bio je vrlo revan u obnašanju dužnosti. Zbog toga je stekao čin i naslov paše te su g ...

                                               

Vojvodina Donja Hercegovina

Vojvodina Donja Hercegovina bila je teritorij pod nadzorom hrvatskih ustanika u Donjoj Hercegovini koji su se na ustanak dignuli 19. lipnja 1875. Izborio ga je vojvoda don Ivan Musić prigodom puta u Beč. Donja Hercegovina dobila je poseban status ...

                                               

Pravaštvo u Bosni i Hercegovini

Austrougarske državne vlasti nisu držale poželjnim organiziranje starčevićanske stranke pod pravaškim imenom u anektiranoj Bosni i Hercegovini. Stoga je skupina domoljubnih intelektualaca utemeljila Hrvatsku narodnu zajednicu, koja je imala ulogu ...

                                               

Sabor Bosne i Hercegovine

Bosanski i Hercegovački sabor je bila institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1910. godine. Saboru je pripalo pravo nadzora nad upravom i pravo zakonodavstva i kontrole u svim predmetima, koji se tiču uprave i sudstva samo u Bosni i Hercegovi ...

                                               

Sarajevski list

Sarajevski list su bile novine iz Sarajeva. Izlazio je na srpskom jeziku utorkom, četvrtkom i subotom. Izlazio je od 1878. godine do 1918. godine. Od 1878. do 61. broja 1881. izlazio je pod naslovom "Bosansko-hercegovačke novine" kao službeni lis ...

                                               

Zgrada austro-ugarske vojarne u Goraždu

Zgrada austro-ugarske vojarne u Goraždu. Smještena je blizu obale Drine i Podhranjenskog otoka koji se ulijeva u Drinu u blizini vojarne. Podignuta je 1886., nekoliko godina nakon austro-ugarskog zaposjedanja BiH, za potrebe austro-ugarske vojske ...

                                               

Husinska buna

Husinska buna, bio je oružani otpor rudara rudnika Kreke protiv nasilja organa državne vlasti tijekom generalnog štrajka rudara Bosne i Hercegovine, od 21. do 28. prosinca 1920. godine, nazvan po rudarskom selu Husinu kod Tuzle. Područje koje je ...

                                               

Primorska banovina

Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji. Uspostavljena je 1929., i postojala je sve do 1939. godine, kada je preorganiziranjem temeljem sporazuma Cvetković-Maček, spojena sa Savskom banovinom i još nekoliko manjih pod ...

                                               

Vrbaska banovina

Vrbaska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine. Dobila je ime po rijeci Vrbas i nalazila se najvećim dijelom na području današnje Bosne i Hercegovine, sa administrativim centrom u Banjoj Luci. Dvor, koji se nala ...

                                               

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Postojala je od 25. studenoga 1943. godine do 1. ožujka 1992. godine. Prvi nadnevak se danas slavi u Federaci ...

                                               

Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine. Ovaj članak je dio serije o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine, koja ima posebne, detaljne članke za sve ove teme. Ovaj članak se bavi poviješću hrvatskog naroda na teritoriju današnje Bosne ...

                                               

Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji

Od 1878. do 1918. godine traje austrijska uprava u Bosni i Hercegovini. Tijekom toga perioda, najznačajni procesi koji su oblikovali društvo bili su: ponovno uključivanje Bosne i Hercegovine u kulturni i politički prostor Europe i konačna kristal ...

                                               

Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su bile podijeljene na njemačku i talijansku interesnu sferu, trajao je od 1941. do 1945. godine. Tijekom rata glavne suprotstavljene sile su bile: okupacijske fašističke postroj ...

                                               

Duvandžije

Duvandžije su bili Hrvati iz krajeva Hercegovine, Rame i Srednje Bosne koji su krijumčarili duhan iz Hercegovine, gdje je saden, ubran i sušen. Ondje su ga nabavljali, zatim nosili preko Rame sve do Srednje Bosne. Putovi su išli preko Vrana, Draš ...

                                               

Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini

Etnička narav predosmanlijske Bosne predmet je brojnih kontroverzi. Ovisno o nacionalnim, političkim i ideološkim polazištima, neki povjesničari drže da je Bosna bila dio Hrvatskog Kraljevstva i zatim neovisna hrvatska kraljevina, neki da je bila ...

                                               

Kreševska deklaracija

Kreševska deklaracija je deklaracija vodećih hrvatskih bosanskohercegovačkih političkih stranaka nastala 21. rujna 2007. u Kreševu u kojoj se naglašava potreba uspostavljanja novog funkcionalnog i pravednijeg uredenja Bosne i Hercegovine prema ko ...

                                               

Pikolo kolonija

Pikolo kolonija je bila dubrovačka kolonija u župi Soli. Godine 1189. bosanski ban Kulin i Dubrovačka Republika potpisali su sporazum. Ovom je odlukom Bosna žrtvovala vlastitu proizvodnju soli višim političkim interesima. Politička je podjela nan ...

                                               

Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu

U VII. stoljeću Slaveni naseljavaju područje sadašnje Bosne i Hercegovine. Tijekom toga i sljedećih stoljeća Slaveni asimiliraju zatekle Kelte, Ilire i Rimljane, primaju kršćanstvo te, uz razvitak vlastite kulture i umjetnosti, oblikuju političke ...

                                               

Povijest Sarajeva

Još od neolita na području današnjeg Sarajeva egzistiraju organizirane ljudske skupine. O tomu svjedoče brojna arheološka nalazišta, medu kojima treba istaknuti neolitsko naselje Butmir i fortifikacijski objekt Debelo brdo na obroncima Trebevića. ...

                                               

Hrvatska zajednica Vrhbosna

Hrvatska zajednica Vrhbosna je bila teritorijalno-administrativna zajednica hrvatskog naroda u BiH. Osnovana je siječnja 1992. godine. Nastala je okupljanjem četvrti u Sarajevu čime se mogla formirati teritorijalno mala jedinica s hrvatskom većin ...

                                               

Latinluk

Latinluk je bila katolička četvrt u Sarajevu, "latinska mahala". Bili su to mahom hrvatski kolonisti iz Dubrovnika, trgovci i majstori te ini katolici. Pridjev "latinski" bio je aluzija na sljedbenike Rimokatoličke crkve, tj. vjernicima rimskog o ...

                                               

Napad na kolonu JNA u Sarajevu

Napad na kolonu JNA u Sarajevu, znan i kao Incident u Dobrovoljačkoj ulici, odnosi se na dogadaje 2. i 3. svibnja 1992. tijekom rata u Bosni i Hercegovini kada je Armija Republike Bosne i Hercegovine napala konvoj vojnika JNA koji je napuštao Sar ...

                                               

Sarajevo u Austro-Ugarskoj

Područje grada Sarajeva prema upravnoj podjeli BiH u Austro-Ugarskoj bilo je posebno upravno područje. Zakonski ga je regulirao austro-ugarski Zakon o upravljanju Bosnom i Hercegovinom koji su parlamenti Austrije i Ugarske donijeli 1880. godine. ...

                                               

Sarajevski ratni tunel

Sarajevski ratni tunel naziv je za tunel koji je napravljen tijekom opsade Sarajeva 1993. godine. Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je 2 teritorija, koje je držala ARBIH pa se tako i tunel zvao "Tunel D-B". Tunel je dug oko ...

                                               

Elena Eugenija

Elena bila je carica Bugarske. Ona je bila druga supruga cara Bugarske Ivana Asena I. Njezino je podrijetlo nepoznato. Prema jednoj je teoriji bila kći srbijanskog velikog kneza Stefana Nemanje i njegove žene Ane Nemanjić. Ipak, to nije vjerojatn ...

                                               

Irena Asanina

Irena Asanina je bila bizantska carica, a muž joj je bio car Ivan VI. Kantakuzin. Poslije je postala redovnica Eugenija. Njezin je otac bio epitropos Andronik Asan, sin Irene Palaiologine. Irenina je majka bila Andronikova supruga Tarchaneiotissa ...