ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 260


                                               

Crtica (pravopis)

Crtica ili crta, razgodak je koji se koristi za označavanje jače stanke od zareza, a takoder i povezuje dijelove rečenice. Može doći umjesto navodnika, zagrade ili dvotočja. Crtica nije isto što i spojnica.

                                               

Dvotočje

Dvotočje se stavlja ispred upravnog govora: Hlapićevo putovanje bilo je isprva tako lako kao dječja igrarija, pa će čitatelji na početku ove knjige reći: "Što će Hlapiću tolika mudrost i tolika hrabrost na ovako laku putovanju? Zar on treba tolik ...

                                               

Izostavnik

Izostavnik ili apostrof razgodak je kojim se označava izostavljeno slovo ili skup slova, uglavnom u književnoumjetničkim djelima. Oblikom je jednak jednostrukom navodniku.

                                               

Kosa crta

Kosa crta kao znak potječe još iz vremena starog Rima. U novije se vrijeme proširio u srednjem vijeku kad je kosa crta imala funkciju zareza, a dvije su kose crte predstavljale crticu. Kasnije se kosa crta počela koristiti u raznim slučajevima.

                                               

Navodnik

Navodnici su dvostruki razgodak kojim se označava da se tekst doslovno navodi - da se nekoga citira ili da se označenim riječima pridaje neko drugo značenje. Navodnici se sastoje od početnih i završnih navodnika.

                                               

Spiritus

Spiritus dijakritički je znak u starogrčkom jeziku; u srednjovjekovnom i modernom pisanju starogrčkog bilježi se na početnim vokalima riječi, iznad vokala ili njemu slijeva. Ima oblik polumjeseca, okrenutog na lijevu ili na desnu stranu. Spiritus ...

                                               

Spojnica

Spojnica se koristi i u rastavljanju riječi ako cijela riječ ne može stati u jedan redak. Poznato je pravilo da se u idući red ne prenosi nijedan skup kojime ne počinje neka riječ. pri rastavljanju se ne rastavljaju jednosložne riječi u novi se r ...

                                               

Točka (pravopis)

Točka se piše i kad slijedi bilo koji neki drugi pravopisni znak: Charles Baudelaire 1821. – 1867. francuski je pjesnik. * Kratice su: itd., npr., tzv., str. i druge. * Prema Babić-Finka-Moguš pravopisu. Anić-Silić pravopis eliminira točku u tom ...

                                               

Točka sa zarezom

Točka sa zarezom razgodak je koji ima vrijednost izmedu točke i zareza. Koristi se na mjestima gdje bi točka prejako odijelila rečenične ili značenjske dijelove, a gdje bi zarez to preslabo učinio. Uglavnom se korištenje ovog interpunkcijskog zna ...

                                               

Trotočje

Trotočje služi i u nabrajanju te označava da takvih primjera ima više, ali se svi ne navode: Primjeri turcizama: admiral, boja, div, jastuk, kavez, kesten, majmun, pamuk, šećer, višnja.

                                               

Upitnik

Vjeruje se da mu oblik dolazi od latinske riječi quaestion = pitanje, koja se kratila u Qo. Q se pisao iznad maloga slova o te se s vremenom to pretvorilo u današnji simbol. Druga pak teorija tvrdi da je u 9. st. krivulja oponašala intonaciju pit ...

                                               

Uskličnik

Vjeruje se da mu oblik dolazi od latinske riječi io = radost ili pak od i nteriecti o tako da je svojedobno nastao digraf IO, od kojeg je nastao! kao I povrh O.

                                               

Zagrade

Zagrade su razgodak koji jače odjeljuje jedan dio rečenice ili teksta od drugoga te se tim dijelom nešto objašnjava, tumači ili je manje važno od ostatka. Vrste zagrada: oble, uglate, kose, vitičaste {} ili izlomljene. Najčešće se, u književnoumj ...

                                               

Zvjezdica (pravopis)

Zvjezdica ili asterisk znak je koji se koristi za bilješke, izostavljanja, nestandardne oblike i napomene.

                                               

Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima

Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe u svrhu zaštite i promidżbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi. Usvajanju povelje predhodio je ko ...

                                               

Jezik pjesnika

U užem smislu riječi jezik pjesnika usmena je tradicija govora, podredena posebnim pravilima usmene kulture. To često sadrži i poseban način predaje u obliku govorene pjesme, melodije ili odredene intonacije. Primjeri su nordijski jezik pjesnika, ...

                                               

Dodatak: Popis najdužih hrvatskih riječi

Popis najdužih hrvatskih riječi sadrži neke od najdužih hrvatskih riječi, od 15 slova pa na više. Ovaj popis ne sadrži nazive velikih brojeva. Ako se ne računaju samo imenice u nominativu jednine i glagoli u infinitivu, najduža hrvatska riječ je ...

                                               

Strani jezik

Strani jezik je svaki jezik koji nije materinji tj. svaki jezik kojim govornik ovlada poslije stjecanja maeterinskog jezika. Najrašireniji i najpopularniji u svijetu je engleski jezik koji je u globalizaciji stekao naslov lingue france poduzetniš ...

                                               

Šatrovački govor

Šatrovački govor, tajni govor pojedinih skupina ljudi koji se u većim gradskim centrima koristio kod različitih skupina ljudi okupljanih po različitim osnovama, sa intencijom da ima karakter izdvojenosti. Isprva se na području bivše Jugoslavije j ...

                                               

Židovski jezici

Židovski jezici označavaju skupinu jezika koji su se razvili u raznim židovskim zajednicama diljem svijeta, a najviše u Europi, zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi. Najuobičajeniji način njihovog nastanka bilo je posudivanje hebrejskih riječi fraza ...

                                               

Brysonov rječnik nezgodnih riječi

Brysonov rječnik nezgodnih riječi je rječnik najčešćih izraza i riječi u engleskom jeziku Billa Brysona. Osim rječničke grade, u knjizi se nalaze i osvrti i rasprave na temu jezikoslovlja i leksikografije, vezane uz spomenute riječi i izraze. Bry ...

                                               

Pero Budmani

Pero Budmani, hrvatski jezikoslovac i leksikograf. Bio je gimnazijski profesor, urednik Akademijina "Rječnika" i jedan od naših najvećih poliglota. Važan je njegov rad o dubrovačkom dijalektu, u kojem se prvi put cjelovitije opisuje jedan štokavs ...

                                               

Enciklopedijski članak

Enciklopedijski članak je osnovni element enciklopedijskog djela, prozni tekst koji objašnjava neki pojam. Preciznije, enciklopedički članak na leksikografski dotjeran način; obično abecednim redom, prema ključnim riječima donosi i objašnjava poj ...

                                               

Hrvatski jezični portal

Hrvatski jezični portal prvi je rječnik hrvatskoga jezika distribuiran internetom. Projekt je pokrenulo izdavačko poduzeće Novi Liber oko svoje rječničke baze. Suosnivač portala je Sveučilišni računski centar, koji je pružao informatičku podršku ...

                                               

Indeks (kazalo)

Indeks ili kazalo je popis naziva nekog teksta s uputom o mjestu u tekstu na kojem se nalaze, gotovo uvijek poredan abecednim redoslijedom. Svrha mu je uputiti čitatelja na sva imena i teme o kojima tekst govori. Izrada kazala zahtjeva iskustvo i ...

                                               

Istriotski rječnici

Istriotski rječnici, rječnici istriotskih govora Do danas su objavljeni ovi rječnici: 1978.: G. A. Dalla Zonca 1792. - 1857., Vocabolario dignanese-italiano, Fiume–Trieste 1978, rječnik vodnjanskoga govora; djelo je ostalo u rukopisu, za tisak ga ...

                                               

Ljudevit Lalić

Fra Ljudevit Lalić, bio je hrvatski rimokatolički svećenik i leksikograf. Pripadao je redu franjevaca Male braće. Rodom je bio iz Hercegovine, iz Ružića. Pretpostavlja se da se je školovao u nekom od franjevačkih samostana, vjerojatno u Omišu, Za ...

                                               

Leksikon

Leksikon, leksikografsko djelo ili predmetni rječnik koji koje daje pregled ukupnoga, općega znanja ili pregled znanja neke struke. Katkada istoznačnica enciklopedijski rječnik, a katkada i za rječnik. Obraduje jedinice sa stajališta izvanjezično ...

                                               

Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca

Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca leksikon je koji obraduje prošlost i sadašnjost Hrvata u medurječju Dunava i Tise, od Senandrije na sjeveru, do Novoga Sada na jugu.

                                               

Lema (rječnička natuknica)

Rječnička natuknica ili lema je osnovna riječ u rječniku, leksikonu i sl. koja se objašnjava, definira itd. i s kojom započinje članak takve knjige. Ona je naslovna riječ leksikografskoga članka kojim se odreduje opseg i narav budućega rječnika. ...

                                               

Lexikon des Mittelalters

Lexikon des Mittelalters je referentno djelo na njemačkom jeziku o povijesti i kulturi srednjeg vijeka. U devet je svezaka i jednim indeksnim sveskom. Sastavili su ga medunarodni autori, izdavači su Robert-Henri Bautier s Glorijom Avella-Widhalm ...

                                               

Trpimir Macan

Trpimir Macan rodio se u Dubrovniku 1935 godine. Potomak je roda čije ishodište pokoljenjima svoje korijene održava i razvija na Dubcu t.j. prilazu staroj gradskoj jezgri. U Dubrovniku je završio pučku i srednju školu. U Zagrebu je 1953. godine u ...

                                               

Lazar Merković

Lazar Merković je hrvatski književnik iz Bačke u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji. Pored toga što je poznat kao književnik, poznat je i kao prevoditelj, publicist, leksikograf, književni kritičar, novinar te utemeljitelj i višego ...

                                               

Rječnik

Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika izabranih, rasporedenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim redoslijedom. U osnovi se razlikuju jezični rječnici i predmetni rječ ...

                                               

Slovenski biografski leksikon

Rad na leksikonu započeo je 1922. godine pod okriljem Zadružne gospodarske banke, a prvi svezak objavljen je 1925. godine. Nakon Drugog svjetskog rata izdavanje leksikona preuzima Slovenska akademija znanosti i umjetnosti. Urednici leksikona bili ...

                                               

Petar Stanković

Pietro Stancovich, talijanski i hrvatski istarski javni djelatnik s konca 18. i prve polovice 19. stoljeća.

                                               

Ambrozije Šarčević

Ambrozije Šarčević, zvani i Boza je bio bački hrvatski javni djelatnik, književnik, publicist, prevoditelj, leksikograf i hrvatski preporoditelj. Poznavao je pored materinjeg hrvatskog jezika, i madarski, zatim latinski, njemački i francuski.

                                               

Ivan Tanzlingher Zanotti

Ivan Tanzlinger Zanotti, bio je kanonik iz Zadra. Pripadnikom je zadarskog kruga. Napisao je 1679. rukopisni Dizionario. Napisao je rječnik Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi, italiano, illirico e latino kojeg je radio skoro 25 godina, od 1 ...

                                               

Leksikologija

Osim leksikologije, lekseme proučavaju i druge grane jezikoslovlja sa svojih stajališta, a leksikologija se koristi nekim pronalascima kako bi uspjela objasniti neki leksički problem. Za lekseme i leksik zanimaju se i brojne druge nejezične znano ...

                                               

Antonim

Antonimi, leksemi koji su značenjski oprečni. Naziva ih se i nasuprotnicama. Dva leksema suprotnoga značenja čine antonimski par. Leksičko-semantička pojava značenjske opreke izmedu dvaju leksema naziva se antonimija. Antonimija je svojstvo imeni ...

                                               

Arhaizmi

Arhaizmi riječi koje su postale dijelom pasivnog leksika zbog unutarjezičnih razloga. Treba ih razlikovati od zastarjelica koje još nisu dio pasivnog leksika.

                                               

Bušizam

Bušizam je neologizam koji označava mnogobrojne neobične riječi, fraze, izgovore te niz semantičkih i lingvističkih pogrešaka koje su izgovorili bivši američki predsjednik George W. Bush, te u manjoj mjeri njegov otac George H. W. Bush. Izraz je ...

                                               

Egzonim

Egzonimi pohrvaćeni su nazivi za strane toponime, nastali zbog dodira kultura i jezika, a razlikuju se od izvornoga naziva zbog prilagodbe hrvatskome jeziku.

                                               

Egzotizmi

Egzotizmi su posudenice koje znače različite posebnosti naroda za koje nemamo vlastitu riječ u hrvatskome jeziku pa koristimo egzotizme koje smo prilagodili hrvatskim jezičnim pravilima.

                                               

Eponim

Eponimi leksemi su nastali poopćivanjem vlastitih imena. To su, dakle, apelativi izvedene iz vlastitih imena. Pišu se malim početnim slovom, a najčešće su nazivi nekih izuma ili otkrića nazvanih po zaslužnim osobama, razdoblja u umjetnostima ili ...

                                               

Hiperonim

Hiperonim riječ je ili fraza u čiji sadržaj ulaze drugi pojmovi i njihovi sadržaji. Ovaj se odnos u logici predstavlja odnosom višeg i nižeg pojma, odnosno superordiniranog i subordiniranog pojma. Hiperonim je nadreden hiponimu koji je njemu podr ...

                                               

Hiponim

Hiponim riječ je ili fraza čiji je sadržaj uključen u sadržaj nekog drugog pojma. Ovaj se odnos u logici predstavlja odnosom višeg i nižeg pojma, odnosno superordiniranog i subordiniranog pojma. Hiponim je podreden hiperonimu koji je njemu nadred ...

                                               

Historizmi

Historizmi riječi su koje su nestale iz aktivnoga jezika zato što su nestale pojave, stvari i osobe koje su te riječi označavale. Oni su prešli iz aktivnog leksika u pasivni djelovanjem izvanjezičnih čimbenika. Zbog vlastite povijesne pripadnosti ...

                                               

Holonim

Holonimi leksemi su u semantičkome, odnosno značenjskome odnosu. Holonimija predstavlja odnos dviju riječi od kojih je prva cjelina, a druga dio te cjeline.

                                               

Homonim

Homonimi ili istoglasnice leksemi su jednakog izraza, a različitog značenja. Dva leksema koji stoje u homonimiji nazivamo homonimskim parom. Homonimi su takoder i paronimi.