ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 242




                                               

Stratokumulus

Stratokumulus je niski, slojeviti, najčešće kišonosni oblak u obliku pločica, grudica ili valjaka. U našim zemljopisnim širinama najčešće se nalazi na visini od 0.5 do 1.5 kilometar. Prema obliku može biti slojevit, lećast i poput dvorca s tornje ...

                                               

Stratus

Stratus je jednolični, sivi, slojeviti oblak niske i dosta jednolike podnice, koji se obično nalazi na visini od 0.2 do 0.5 kilometra. Ako nije predebeo, kroz njega se vidi Sunce kao žućkasta ploča. Može biti bezobličan i izlomljen. Izlomljeni st ...

                                               

Kiša

Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0.5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja. Gusta oborina kapljica manjih od 0.5mm u promjeru se zove rosulja. Ponekad u oblacima ima izvanredno ...

                                               

Ledena kiša

Ledena kiša, prehladna kiša ili smrzavajuća kiša je kiša kojoj su kapljice na temperaturi nižoj od 0 °C. Može nastati kada je u najnižem sloju atmosfere vrlo hladno, a iznad struji topli zrak. Kada snijeg, padajući, naide na sloj toploga zraka, o ...

                                               

Petrikor

Petrikor je zemljani miris koji se stvara kada kiša padne na suho tlo. Riječ je gradena od grčke riječi petra, "stijena" ili petros, "kamen" i īchōr, tekućina koja teče venama bogova u grčkoj mitologiji.

                                               

Poledica

Poledica je glatka, zbijena i prozirna naslaga leda, nastala smrzavanjem pothladenih kapljica kiše ili rosulje na tlu kada je temperatura blizu 0 °C, ili smrzavanjem kapljica na vrlo hladnim fizikalnim tijelima.

                                               

Rosulja

Rosulja ili izmaglica je oborina koja se sastoji od mnogobrojnih, vrlo sitnih kapljica vode, promjera manjeg od 0.5 milimetara, koje vrlo lagano padaju iz niskog oblaka stratusa, najčešće kroz maglu, i dopiru do tla. Može ih zanositi lagan vjetar ...

                                               

Snijeg

Snijeg je oborina u čvrstom stanju. Nastaje očvršćenjem vodene pare u oblik razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima. Kod temperature više od -10°C kristali su obično slijepljeni ...

                                               

Solika

Solika je oborina slična snijegu u obliku okruglih, čunjastih ili nepravilnih bijelih neprozirnih ledenih zrnaca promjera od 2 do 5 milimetara. Zrnca su prhka i lako se drobe. Pada kao pljusak pri temperaturi zraka od približno 0 °C, prije kiše i ...

                                               

Sugradica

Sugradica ili sutuča je kruta oborina u obliku okruglih, katkad i čunjastih nakupina ledenih čestica, promjer kojih ne prelazi 5 milimetara. Sugradica je po postanku tuča koja nije narasla u velika zrna ili se pak padajući iz oblaka djelomično ot ...

                                               

Susnježica

Susnježica je oborina sastavljena od kiše i djelomično otopljenog snijega. Za razliku od sugradice, koja je tvrda, i ledene kiše koja je fluidna dok ne udari u neki objekt, ove su oborine mekane i prozirne, ali sadrže neke tragove kristala leda i ...

                                               

Tuča

Tuča je najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere. Tuča je vrsta krute oborine u obliku pojedinačnih ili slijepljenih grumena leda promjera obično izmedu od 5 do 50 milimetara, a u izuzetnim slučajevima i više stotina milimetara, mase i ...

                                               

Zenitne kiše

Zenitne kiše su kiše koje se zbivaju otprilike u vrijeme kada je Sunce gotovo iznad glave. Uzrokuje ih površinski zrak koji se izdiže kao rezultat zagrijavanja Sunca, koji se na većoj visini hladi te se kondenzira. Obično nastaju naglo, obilne su ...

                                               

Aridna klima

O aridnoj klimi ili o aridnom klimatskom području se govori kada je riječ o količini padalina koja je u nekom području manja od mogućeg isparavanja u istom tom području. Posljedica toga je vrlo niska vlažnost zraka. Pri tome se razlikuju: puna ar ...

                                               

Hladna pustinjska klima

Hladnu pustinjsku klimu imaju pustinje sa srednjom godišnjom temperaturom nižom od 18°C. Ta klima obuhvaća manja područja, a najzastupljenija je u unutrašnjosti Azije. Uvjet za nastanak ovih pustinja nije visoka temperatura, već izražena kontinen ...

                                               

Kontinentalna klima

Kontinentalna klima je tip klime koji se javlja na kontinentalnom području središnjeg dijela sjeverne polutke. To je područje u zoni zapadnih vjetrova; slične klime postoje na istočnoj i jugozapadnoj obali istih kontinenata i na drugim višim dije ...

                                               

Monsunska klima

Monsunska ili tropska monsunska klima je prijelazni tip izmedu prašumske i savanske klime. Karakterizira ju izrazito jaka sezonska raspodjela kiše što uzrokuju sezonski vjetrovi – monsuni. Po monsunima je ova klima dobila ime. U ovoj klimi rastu ...

                                               

Oceanska klima

Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi izmedu godišnjih doba. Uzrok je blizina oceana, koji zimi zagrijava, a ljeti hladi. Vlaga sprečava vrlo niske tem ...

                                               

Planinska klima

Planinska klima je klima za područja iznad granice pojavljivanja šuma. Takva klima se takoder naziva i alpska klima. U Köppenovoj klasifikaciji klime, alpska klima dio je "grupa E", zajedno s polarnom klimom, a karakterizira ih, da nema mjeseca u ...

                                               

Polarna klima

Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima izmedu polarnih krugova i polova. Karakterizira je odsutnost toplih ljeta. Ljeti sunce sija 24 sata dnevno, a zimi se gotovo uopće ne pojavljuje.

                                               

Prašumska klima

Prašumska klima podtip je tropske klime. Karakteristična je za prostor oko ekvatora do 10°-12°. Zbog visokih temperatura i obilja padalina, pogodna je za razvoj prašuma tj. tropskih kišnih šuma. Prašume se dijele na takozvane "katove", a čine vaz ...

                                               

Saharska klima

Ili vruća pustinjska klima. Područja s tim klimama su pod utjecajem suptropskih maksimuma u kojima se zrak spušta. Iako je zagrijavanje vrlo jako, ne postoje uvjeti za nastanak jačih konvekcijskih pljuskova jer se zagrijani prizemni zrak, zbog sp ...

                                               

Sredozemna klima

Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta. Osim područja uz Sredozemno more, ovaj klimatski tip prevladava u zapadnim dijelovima Sjeverne Amerike ...

                                               

Suha klima

Suha klima je vruća klima koja obilježava pustinje i stepe. Rasprostranjena je po svim dijelovima svijeta, a postoje dvije vrste suhih klima. To su: Stepska klima Pustinjska klima

                                               

Tropska klima

Tropska klima je klima koja se nalazi od ekvatora do 23.5 stupnja sjeverno i južno geografske širine. Postoje tri vrste tropskih klima: monsunska klima prašumska klima savanska klima

                                               

Tropska savanska klima

Savanska klima je tropska klima koju karakterizira neujednačen godišnji hod padalina te veća godišnja amplituda temperature nego u prašumskoj klimi. Ljeta su kišovita, a zime su suhe. Ova klima čini prijelaz prema suhim klimama. Savanska klima na ...

                                               

Umjerena klima

Umjerena klima je klima koja se nalazi u umjerenom pojasu tj od 23.5 do 66.5 stupnja južne i sjeverne geografske širine. Postoje četiri vrste umjerenih klima. To su: Umjereno topla klima Sredozemna klima Umjerena kontinentalna klima Sinijska Kine ...

                                               

Fluor

Fluor je kemijski element koji je u periodnom sustavu elemenata odreden simbolom F, atomskog broja 9 i atomske mase 18.9984032. Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći. Često ga u obliko njegovih i ...

                                               

Fosfor

Fosfor je kemijski element koji je u periodnom sustavu elemenata odreden simbolom P, atomskog broja 15 i atomske mase 30.973762. Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije: kao bijeli, crveni i crni f ...

                                               

Deuterij

Deuterij, poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2.014. Pri standardnim uvjetima je plin. Stabilni je neradioaktivni izotop vodika kod kojeg se atomska jezgra sastoji od jednog protona ...

                                               

Izotopi željeza

Izotopi željeza koji se javljaju u prirodi su četiri: željezo-54, željezo-56, željezo-57 i željezo-58, a ostali su radioaktivni s kratkim vremenom poluraspada, osim izotopa željezo-60. Izotop željezo-56 poznat je kao nuklid s najstabilnijom jezgr ...

                                               

Procij

Procij je najlakši, najzastupljeniji i jedini stabilni izotop vodika. Jezgra procija se sastoji od samo jednog protona, te je stoga ujedno najjednostavnija od svih atomskih jezgara. Zastupljenost procija medu svim atomima vodika je 99.985%. Ime pro ...

                                               

Tricij

Tricij je radioaktivni izotop vodika. Tricijeva jezgra se sastoji od dva neutrona i jednog protona, te se naziva i triton. Raspada se putem beta raspada u 3 He uz poluživot od 12.32 godine. U prirodi se javlja zbog interakcije kozmičkih zraka s a ...

                                               

Kalcij

Kalcij je kemijski element koji je u periodnom sustavu elemenata odreden simbolom Ca, atomskog broja 20 i atomske mase 40.078. Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.

                                               

Kalij

Kalij lužik je stari hrvatski naziv za kalij je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori. Sastojak je mnogih stijena i minerala samo u obliku spojeva: dvosoli s kalcijem: polihalit K 2 Ca 2 MgSO ...

                                               

Magnezij

Magnezij je kemijski element koji je u periodnom sustavu elemenata odreden simbolom Mg, atomskog broja 12 i atomske mase 24.3050. Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.

                                               

Magnezijev oksid

Magnezijev oksid ili magnezija je bijeli higroskopni čvrsti mineral koji se prirodno pojavljuje kao periklas i izvor magnezija. Empirijska formula je MgO. Čini ga rešetka iona Mg 2 + i O 2 - povezanih ionskom vezom. Magnezijev hidroksid formira u ...

                                               

Natrij

Natrij je kemijski element atomskog broja 11 i atomske mase 22.98976928. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Na. Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.

                                               

Helij

Helij grč. ἥλιος = Sunce, otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju. Iste godine Lockyer je u žutom dijel ...

                                               

Kripton

Kripton je kemijski element atomskog broja 36 i atomske mase 83.798. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Kr. Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi izuzevši radon, može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili ...

                                               

Ksenon

Ksenon je kemijski element atomskog broja 54 i atomske mase 131.293. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Xe. Ksenon su 1898. godine otkrili Sir William Ramsay i Morris W. Travers Engleska. Ime je dobio od grčke riječi ksenos što z ...

                                               

Neon

Neon je kemijski element koji je u periodnom sustavu elemenata odreden simbolom Ne, atomskog broja 10 i atomske mase 20.1797. Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers. Ime je dobio od grčke riječi neos, ...

                                               

Plemeniti plinovi

Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente nulte skupine. Ti elementi su takoder ranije nazivani i inertnim plinovima, jer se, zbog nedostatka dokaza, smatralo da ne grade spojeve, dakle da su kemijski inertni. U kemijskoj se literaturi ova ...

                                               

Radon

Radon je kemijski element atomskog broja 86 i atomske mase 222. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Rn. Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn Njemačka. Nastaje raspadom radija-226 pa je po njemu i dobio ime. Prvotno je ...

                                               

Ugljik

Ugljik je kemijski element atomskog broja 6 i atomske mase 12.0107. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol C. Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99.8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su ...

                                               

Q-ugljik

Q-ugljik je alotropska modifikacija ugljika. Otkriven je 2015. godine. Prema prvim informacijama tvrdi je od dijamanta, feromagnetičan, električki vodljiv i svijetli kada ga se izloži manjoj količini energije. Istraživači su pomoću vremenski kont ...

                                               

Ophiocaryon

Ophiocaryon, biljni rod iz porodice Sabiaceae, dio reda Proteales. Pripada mu devet vrsta drveća u tropskoj Južnoj Americi. Tipična je vrsta drvo O. paradoxum iz Gvajane.

                                               

Teorija automata

U teoretskom računarstvu, teorija automata je disciplina koja se bavi proučavanjem apstraktnih strojeva i problema koje oni mogu riješiti. Teorija automata je usko povezana sa teorijom formalnih jezika, s obzirom da su sami automati često klasifi ...

                                               

Alternirajući konačni automat

U teoriji automata, alternirajući konačni automat je nedeterministički konačni automat čije prijelaze dijelimo na egzistencijalne i univerzalne. Neka je A alternirajući automat: Za svaki prijelaz q, a, q 1 ∧ q 2 {\displaystyle q,a,q_{1}\wedge q_{ ...

                                               

Deterministički konačni automat

U teoriji izračunljivosti, deterministički konačni automat je konačni automat u kojem za svaki par stanja i ulaznog znaka postoji jedan i samo jedan prijelaz u sljedeće stanje. Deterministički konačni automati prepoznaju skup regularnih jezika. D ...