ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 238




                                               

Kerrova ćelija

Kerrova ćelija je uredaj u kojem se dvolom svjetlosti ostvaruje s pomoću električnoga polja. Upotrebljava se za modulaciju svjetlosnoga snopa u nekim specijaliziranim instrumentima.

                                               

Kinoprojektor

Kinoprojektor služi za projiciranje filmova. Konstruiran je za odredeni format filmske vrpce, a postoje i kombinirani projektori za više formata. Sastoji se od mehaničkog, električnog, optičkog i tonskoga dijela. Filmska vrpca prolazi kroz projek ...

                                               

Polarizator

Polarizator je optički sustav koji polarizira svjetlost. Polarizatori se mogu podijeliti prema fizikalnoj pojavi koja se koristi kako bi se postigla polarizacija. Pri dvolomu u dvolomnim kristalima svjetlost se dijeli na dvije zrake polarizirane ...

                                               

Projektor

Projektor je uredaj za prikaz slika projekcijom na neku podlogu. Prema načinu rada projektori se dijele na: dijaskop, episkop, ili epidijaskop. Dijaskop služi za projekciju slika izradenih na nekom prozirnom mediju kroz koji prolazi snop svjetlos ...

                                               

Stereoskop

Stereoskop je optički uredaj koji dvije ravne slike istoga predmeta kombinira tako da gledatelj dobiva dojam trodimenzionalnosti kakav ima kada s oba oka gleda stvarni predmet u prostoru. U stereoskopu se dojam trodimenzionalnosti postiže tako št ...

                                               

Alpski žar

Alpski žar je svjetlosna pojava koja se kadšto zapaža u planinskim predjelima: vrhovi brda na strani svijeta suprotnoj od strane na kojoj se nalazi Sunce kratko su vrijeme prije izlaska, odnosno nakon zalaska Sunca purpurne, ružičaste ili žute bo ...

                                               

Bishopov prsten

Bishopov prsten je optička pojava u atmosferi što se vidi kao bjelkasti prsten oko Sunca ili Mjeseca s lagano plavkastim tonom iznutra i crvenkastosmedim izvana. Srednji je polumjer prstena od 15 do 30°. Pojava je uzrokovana ogibom svjetlosti kro ...

                                               

Brockenska sablast

Brockenska sablast je optička pojava u atmosferi. Kada je Sunce nisko i iza leda promatraču, može se u planinama ili povišenim gradevinama na gornjoj površini sloja magle ili oblaka vidjeti jako uvećana sjena promatrača. Pojava nastaje na isti na ...

                                               

Cirkumhorizontalni luk

Cirkumhorizontalni luk može se vidjeti kada visoko na nebu lebde sitni kristalići leda u obliku šesterokutnih pločica. Zbog molekularnih svojstava vodenog leda, svi su atmosferski ledeni kristali u pravilu šesterokutne prizme čija svaka stranica ...

                                               

Cirkumzenitalni luk

Cirkumzenitalni luk je optička pojava vrlo slična dugi no postanak joj je vrlo različit. Nastaje lomom svjetlosti na kristalićima leda u cirusima. Javlja se na istoj strani na kojoj je i Sunce. Ima iste boje kao i duga. Cirkumzenitalni luk, kao i ...

                                               

Glorija (optika atmosfere)

Glorija je optička pojava koja se vidi kao jedan ili više obojenih prstena na gornjoj površini oblaka. Nastaje na dijelu neba suprotno od dijela na kojem se nalaze Sunce ili Mjesec. Posljedica je ogiba svjetlosti na kapljicama vode. Može se opazi ...

                                               

Halo (optika atmosfere)

Halo je optička pojava u Zemljinoj atmosferi kada se Sunce ili Mjesec naziru kroz tanak sloj oblaka s kristalićima leda. Najpoznatiji je krug oko Sunca ili Mjeseca promjera 22° koji je na unutarnjoj strani crvenkaste, na vanjskoj strani plavkaste ...

                                               

Irizacija

Irizacija, u meteorologiji, je pojava duginih boja na oblacima, najčešće na altokumulusima i cirokumulusima. Obično se uočava u dijelu oblaka koji se tek oblikuje jer su tada sve kapljice vode jednaka obujma pa se na njima zrake svjetlosti mogu p ...

                                               

Korona (optika atmosfere)

Korona ili vijenac oko Sunca ili Mjeseca je optička pojava koja nastaje kad se Sunce ili Mjesec nalazi iza tankih oblaka, i tad se često mogu vidjeti okruženi prilično jasno obojenim krugovima. Ta pojava nastaje ogibom zraka svjetlosti na čestica ...

                                               

Lažno Sunce

Lažno Sunce, parhelij ili pasunce u Zemljinoj atmosferi prestavlja optičku pojavu dviju svijetlih mrlja na 22° s obje strane Sunca na istoj visini nad obzorom. Pojava je srodna halou, a nastaje kada Sunce svijetli kroz rijedak oblak heksagonalnih ...

                                               

Ledene iglice

Ledene iglice je oborina koja se sastoji od sitnih nerazgranatih ledenih kristala u obliku iglica, pločica ili štapića. Kristali ledenih iglica su često vrlo maleni, pa se čini kao da lebde u zraku. Padaju iz prozračnog oblaka ili iz vedra neba, ...

                                               

Maglena duga

Maglena duga, koja se ponekad naziva i bijela duga, slična je optička pojava kao i duga; medutim, kako joj samo ime govori, izgleda kao luk u magli, a ne u kiši. Zbog vrlo male veličine kapljica vode koje uzrokuju maglu - manju od 0.05 millimetar ...

                                               

Opisani halo

Opisani halo je rijetka optička pojava iz porodice halo koja se pojavljuje kad je Sunce više od 30° iznad obzora, a kad je Sunce niže od 30° iznad obzora, tangencijalni lukovi se pružaju uvis u obliku slova V. Tangencijalni lukovi oko haloa u obl ...

                                               

Optika atmosfere

Optika atmosfere ili atmosferska optika jest grana meteorologije koja proučava pojave nastale lomom svjetlosti, odbijanjem, raspršivanjem i ogibom svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. Optika atmosfere proučava i pojave koje su posljedica perspektive ...

                                               

Parantihelij

Parantihelij je rijetka optička pojava koja se nalazi na parhelijskom krugu i 60° od protusunca ili antihelija u stranu. Javlja se kao okrugla, blistava bijela mrlja, prelijevajućih boja ili okružena obojenim prstenovima ili lukovima na 120° od S ...

                                               

Parhelijski krug

Parhelijski krug ili parhelijska kružnica se katkada može zapaziti uz halo u obliku prstena s kutnim polumjerom od 22°, ako je oblačni pokrov cirostratusa homogen, koji okružuje nebo paralelno s obzorom, a prolazi kroz Sunce i parhelije. Nastaje ...

                                               

Parryjev luk

Parryjev luk je rijetka optička pojava koja se pojavljuje na gornjoj strani 22° halo, zajedno s gornjim tangencijalnim lukovima.

                                               

Protusunce

Protusunce ili antihelij je rijetka optička pojava koja se nalazi na parhelijskom krugu, na suprotnoj strani od Sunca. Javlja se kao okrugla, blistava bijela mrlja, prelijevajućih boja ili okružena obojenim prstenovima ili lukovima na suprotnoj s ...

                                               

Raspršenje svjetlosti

Raspršenje svjetlosti, difuzna refleksija ili difuzija svjetlosti je raspršivanje svjetlosti na razne strane. Pada li svjetlost na hrapavu površinu, nastat će nepravilna refleksija. Svjetlost tu udara na svaki dio plohe pod drugim kutom, pa se od ...

                                               

Rayleighovo raspršenje

Raspršenje nastaje kad se elektromagnetski val sudari s česticama u atmosferi. Ako su te čestice manje od valne duljine vala, tada se radi o Rayleighovom raspršenju. Čestice reflektiraju nešto energije, ovisno o veličini i dielektričnosti. Te čes ...

                                               

Sunčev stup

Sunčev stup ili svjetlosni stup je optička pojava u obliku cijele ili isprekidane svijetle okomite pruge iznad ili ispod Sunca, obično kada se Sunce nalazi nisko nad obzorom, najčešće pri zalasku ili izlasku. Pojava nastaje u višim slojevima atmo ...

                                               

Supralateralni luk

Supralateralni luk je rijetka optička pojava koja se pojavljuje na gornjoj strani 22° halo, oko dvostruke duljine kruga, a stvara blijedu traku duginih boja u širokom pojasu iznad Sunca. Pa ipak, supralateralni luk nikad ne zatvara kružnicu i got ...

                                               

Tangencijalni luk

Tangencijalni luk ili tangentni luk, ustvari i gornji i donji tangencijalni lukovi, nastaju dosta često uz halo u obliku prstena s kutnim polumjerom od 22°, kosim prolazom zraka svjetlosti s obzirom na glavnu ravninu dugih prizmica s kutom 60°. T ...

                                               

Venerin pojas

Venerin pojas atmosferski je fenomen vidljiv malo prije izlaska sunca ili nakon zalaska sunca, tijekom gradanskog sumraka. To je ružičasti sjaj koji okružuje promatrača, protežući se otprilike 10–20° iznad obzora. Na neki način, Venerin pojas je ...

                                               

Zeleni bljesak

Zeleni bljesak je optička pojava u Zemljinoj atmosferi koja nastaje za vrijeme zalaska ili izlaska Sunca lomom svjetlosti na slojevima zraka različite gustoće, te traje nekoliko sekundi. Kut loma zelene svjetlosti malo je veći od kuta loma crvene ...

                                               

Radiometrija

Radiometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstavaelektromagnetskih valova. Mjerenja se izvode elektroničkim mjernim instrumentima koji se nazivaju radiometrima. Primjenjuju se u radio astronomiji, u medicinskoj dijagnostici, za daljin ...

                                               

Jakost zračenja

Jakost zračenja ili radijacijski intenzitet je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje elektromagnetsko zračenje iz točkastoga izvora. Količnik je toka zračenja i ugla u koji se zrači. Spektralna jakost zračenja opisuje jakost elektromagne ...

                                               

Ozračenost

Ozračenost ili ekspozicija je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje djelovanje elektromagnetskog zračenja na neku plohu. Odredena je umnoškom ozračenja E i njegova vremenskog trajanja t, to jest: H = E ⋅ t {\displaystyle H=E\cdot t} Mjer ...

                                               

Ozračenje

Ozračenje ili iradijancija je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje koliko je neka ploha ozračena elektromagnetskim zračenjem. Odredena je omjerom toka zračenja Φ i ploštine S te plohe, to jest: E = d Φ d S {\displaystyle E={\frac {d\Phi ...

                                               

Radiometrijski učinak

Radiometrijski učinak ili radiometrijski efekt je pojava pokretanja tijela obješenog u razrijedenome plinu kada se obasja svjetlošću. Radiometrijski učinak primjenjuje se za mjerenje energije zračenja, osobito u području vidljivog i infracrvenoga ...

                                               

Tok zračenja

Tok zračenja ili radijacijski fluks je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga elektromagnetskog ili čestičnoga zračenja. Mjerna jedinica toka zračenja jest vat.

                                               

Dugovalno zračenje

Dugovalno zračenje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine veće od 3 μm. U meteorologiji se prema podrijetlu razlikuje dugovalno toplinsko zračenje Zemlje ili dugovalno zračenje Zemlje, koje nastaje apsorpcijom Sunčeva kratkovalnog zračenja, ...

                                               

Mikrovalovi

Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm. Prirodno ih emitiraju svi topli predmeti, a njihova frekvencija ovisi o temperaturi izvora. Mogu se proizvesti s pomoću oscilatora ili magnetrona. Upotrebljavaju se u meteorolog ...

                                               

Rendgenska cijev

Rendgenska cijev je izvor rendgenskog zračenja u današnjim rendgenskim uredajima i strojevima. Danas se upotrebljavaju rendgenske cijevi s užarenom katodom, koje su mnogo učinkovitije u emitiranju elektrona od hladne katode u ionskim cijevima, ka ...

                                               

Rendgenska strukturna analiza

Rendgenska strukturna analiza, metoda praška ili Debye-Scherrerova metoda je instrumentalna tehnika kojom se odreduje struktura kristala s pomoću ogiba rendgenskih zraka na kristalnoj rešetki. Primjena rendgenskih zraka u ispitivanju strukture kr ...

                                               

Rendgenske zrake

Rendgenske zrake ili rentgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama izmedu 0.001 i 10 nm, što približno odgovara području izmedu ultraljubičastog i gama zračenja. Najpoznatija njihova primjena j ...

                                               

UV indeks

UV indeks ili ultraljubičasti indeks medunarodni je standard za mjerenje jačine ultraljubičastog zračenja Sunca koja može biti vrlo štetno za čovjeka. Uglavnom se predvidaju te su sastavni dio svake vremenske prognoze, jer UV može vrlo jako utjec ...

                                               

Dušan Benčić

U Zagrebu je završio osnovnu školu i gimnaziju, a 1947. diplomira na Geodetsko-kulturno-tehničkom odjelu Tehničkog fakulteta. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1956. apsolvira eksperimentalnu fiziku. 1950. postaje profesor u prvoj Optičkoj ...

                                               

Slavko Macarol

Macarol je roden u Trstu 1914. nakon čega odlazi u Zagreb gdje se školuje. Završava Tehnički fakultet Geodetski odsjek na kojem 1937. i diplomira. Od 1938., na istom fakultetu, postaje asistent do 1958. kada postaje redoviti profesor. Od 1962. do ...

                                               

Geotermalna elektrana

Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim što se para ne proizvodi izgaranjem fosilnih ili drugih goriva, već se crpi iz zemlje. Daljnji je postupak s parom isti kao kod konvencionalne elektrane: para se dovodi do parne turbine, ko ...

                                               

Geotermalna elektrana Krafla

Geotermalna elektrana Krafla, snage 60 MW je smještena blizu vulkana Krafla koji se nalazi na Islandu. Dobavljajući toplinu iz 33 bušotine od kojih je 15 u stalnoj upotrebi, Krafla je najveća geotermalna elektrana na Islandu. Elektrana ima oko 15 ...

                                               

Geotermalna elektrana Svartsengi

Geotermalna elektrana Svartsengi nalazi se na jugozapadnom dijelu Islanda, 4 km sjeverno od Grindavika. Radi se o kogeneracijskom postrojenju kapaciteta 76.5 MW električne energije, te 150 MW toplinske energije.

                                               

Geotermalna elektrana Velika 1

Geotermalna elektrana Velika 1 ili GTE Velika 1, snage 16.5 MW, je svečano otvorena 19. studenog 2019., u Cigleni kraj Bjelovara, kao prva geotermalna elektrana u Hrvatskoj. Geotermalna elektrana Velika 1 ujedno je i najveća elektrana u kontinent ...

                                               

Geotermalne elektrane Geysers

Geotermalne elektrane Geysers prestavljaju najveću cjelinu geotermalnih elektrana u svijetu, koja ima preko 350 bušotina, a smještene su u planinama Mayacamas, 116 kilometara sjeverno od San Francisca. Sveukupno, geotermalne elektrane Geysers ima ...

                                               

Izostazija

Izostazija je ravnoteža izmedu susjedinih dijelova kore i dijelova plašta ispod njih. Budući da su stijene kore lakše od stijena plašta, može se reći da kora pluta na plaštu. Dijelovi kore se dižu ili tonu sve dok se ne uspostavi izostatska ravno ...