ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 197




                                               

Proksima Centaura b

Proksima Centaura b ili Proxima Centauri b je ekstrasolarni planet koji ima putanju oko crvenog patuljka Proksima Centaura, najbliže zvijezde našem Suncu. Udaljen je oko 4.2 svjetlosne godine od Zemlje u zviježdu Centaur. To je najbliži poznati e ...

                                               

Upsilon Andromedae c

Upsilon Andromedae c je planet mase oko trostruko veće od mase Jupitera, u ekscentričnoj orbiti oko zvijezde Upsilon Andromedae. Cijela orbita je unutar 1 AJ od matične zvijezde. Izračunata gornja granica mase planeta pokazuje da se radi o plinov ...

                                               

Zemljin blizanac

Zemljin blizanac ili Zemljin analog je planet ili prirodni satelit koji ima fizička svojstva slična Zemljinima. Ti planeti mogu biti potencijalno naseljivi. Prije znanstvene potrage i proučavanja ekstrasolarnih planeta, mogućnost postojanja Zemlj ...

                                               

Crna rupa

Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napus ...

                                               

Bijela jama (petljasta kvantna gravitacija)

Bijela jama ili bijela rupa je pojam iz petljaste kvantne gravitacije. Carlo Rovelli i Hal Haggard sa Sveučilišta Aix-Marseille u Francuskoj iznijeli su teoriju prema kojoj bi se crne jame na kraju svojih života preobličiti u vlastitu suprotnost, ...

                                               

Binarna crna jama

Binarna crna jama ili binarna crna rupa, sustav koji se sastoji od dviju crnih jama koje kruže jedna oko druge na bliskoj udaljenosti, mjereno svemirskim mjerilima. Popust samih crnih jama, binarne crne jame dijelimo na crne jame zvjezdane mase, ...

                                               

Dogadajni obzor

Dogadajni obzor, horizont dogadaja ili obzor dogadaja je površina zamišljene kugle oko sfernosimetrične raspodjele mase iz koje ne može izaći nikakav oblik materije ili energije. Polumjer kugle je jednak Schwarzschildovom polumjeru. Predstavlja g ...

                                               

Gravitacijske leće

Gravitacijske leće su galaktike ili skupine galaktika koje svojim gravitacijskim poljem skreću svjetlost udaljenih izvora na putu prema Zemlji, pa nastaju lažne slike, često složene i nepravilne, oblika djeteline, lukova, a katkada i prstena. Za ...

                                               

Iskonska crna jama

Iskonska crna jama je hipotetski oblik crne jame koji nije nastao gravitacijskim urušavanjem velike zvijezde, nego zbog krajnje gustoće tvari nazočne u doba prvotnog širenja svemira. Prema modelu Velikog praska, u prvim trenutcima poslije Velikog ...

                                               

Mini crna rupa

Engleski fizičar Stephen Hawking izrazio je 1974. godine misao da su u toku velikog praska uskomešane mase tvari i zračenja stvorile na pojedinim mjestima nevjerojatne tlakove koji su, u prvim trenucima formiranja svemira, stvorili bezbrojne crne ...

                                               

Schwarzschildov polumjer

Schwarzschildov polumjer ili Schwarzschildov radijus je udaljenost od središta crne rupe na kojoj se nalazi dogadajni obzor. Ime je dobio po njemačkom astrofizičaru Karlu Schwarzschildu, koji je 1917. godine pronašao rješenje Einsteinovih jednadž ...

                                               

Schwarzschildova metrika

Scwarzschildova metrika je pojam iz Einsteinove teorije opće teorije relativnosti koji označava rješenje Einsteinovih jednadžbi polja. Opisuje gravitacijsko polje izvan sferne mase, uz pretpostavku da električni naboj mase, kutna količina gibanja ...

                                               

Kozmologija

Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini. Kozmologija ima dodirnih točaka s fizikom, filozofijom, pa čak i s teologijom, jer pokušava objasniti zašto je svemir upravo takav kakav jest. Mito ...

                                               

Hladni Veliki prasak

Hladni Veliki prasak je naziv rabljen u kozmologiji kojim se označava temperatura od apsolutne nule na početku svemira. Suprotna je teza Velikom prasku. U pokušaju razumijevanja podrijetla atoma Georges Lemaître je predložio do 1927. da prije neg ...

                                               

Hubbleov zakon

Edwin Hubble, otkrio je 1929. proporcionalnost izmedu udaljenosti pojedine galaksije i njenog crvenog pomaka. Hubble je uz pomoć Dopplerovog efekta zaključio da su udaljenosti galaktike i njene brzine udaljavanja proporcionalni tj. da se dalje ga ...

                                               

Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje

Pozadinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje cijele nebeske sfere, koje se sastoji od zračenja nerazlučenih zvijezda i galaktika, te od zračenja meduzvjezdanog i medugalaktičkoga plina. Spektar je pozadinskoga zračenja neprekidan, a maksimum ...

                                               

Kozmološka konstanta

Kozmološka konstanta se javlja u Einsteinovoj općoj teoriji relativnosti. Mjerna jedinica je 1/sekunda 2. Konstanta je proporcionalna gustoći energije vakuuma ρ: Λ = 8 π G 3 c 2 ρ {\displaystyle \Lambda =\rho }, gdje su: G je gravitacijska konsta ...

                                               

Populacija I

Populacija I je zajednički naziv za mlade zvijezde, zvjezdane skupove i asocijacije koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih nukleosintezom u jezgrama drugih, potrošenih zvijezda. Ove zvijezde se tipično nalaze u blizini galaktičke ravnine, ...

                                               

Populacija zvijezda

Populacija zvijezda je zvjezdana skupina odredena sukladno udjelu metala u kemijskom sastavu zvijezde i prostornom položaju u galaktici. Populaciju I čine mlade zvijezde s udjelom metala od 2 do 4%, smještene u spiralnim krakovima galaktike, koje ...

                                               

Tamna energija

Tamna energija, prema modernoj fizikalnoj kozmologiji, je nevidljiv sastojak svemira koji ispunjava sav prostor i uzrokuje njegovo ubrzano širenje. Takvo ubrzano širenje svemira ustanovile su 1997. dvije skupine znanstvenika na temelju pojava sup ...

                                               

Teorija stalnog stanja

Teorija stalnog stanja je kozmološka hipoteza koju su 1946. predložila trojica engleskih fizičara - Fred Hoyle, Hermann Bondi i Thomas Gold. Prema ovoj hipotezi, svemir se stalno širi, a nova materija spontano nastaje u prazninama. Novonastala ma ...

                                               

Toplinska smrt svemira

Toplinska smrt svemira je fizikalna hipoteza o završnom stupnju svemira koji nastaje izjednačavanjem svih temperaturnih razlika u termodinamički zatvorenom sustavu. Prema tumačenju drugog zakona termodinamike, entropija sustava postala bi maksima ...

                                               

Veliki prasak

Po teoriji Velikog praska, svemir se prije 13.8 milijardi godina počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće, te se nastavio širiti do danas. Ova teorija, za razliku od suparničkih teorija, obuhvaća koncepte mijenjanja i evolucije svemira, te je zat ...

                                               

Bijeli patuljak

Bijeli patuljak ili degenerirani patuljak je malena zvijezda koja se sastoji uglavnom od materije koja ne sadrži elektrone u sebi. Kako je masa bijelih patuljaka slična masi Sunca a volumen Zemlji te su zvijezde veoma guste. Bijeli patuljci sjaje ...

                                               

Bljeskovita zvijezda

Bljeskovita zvijezda je crveni patuljak koji povremeno u sekundi poveća svoj sjaj i vrati se na uobičajenu emisiju u nekoliko minuta. Smatra se da su bljeskovi povezani s njegovim snažnim magnetskim poljem. Bljeskovite zvijezde nisu sjajne, pa se ...

                                               

Cefeida

Cefeide su nazvane po zvijezdi Delti u zviježdu Cefeju Delta Cephei, koju se stoga naziva Deltom Cefeja. Imaju nestabilnu strukturu, zbog čega pulsiraju. Volumen, temperatura i sjaj ovih zvijezda variraju tijekom fiksnog perioda. Cefeide emitiraj ...

                                               

Cirkumstelarni disk

Cirkumstelarni disk je nakupina tvari oblika torusa, palačinke ili prstena. Tvori ju plin, svemirska prašina, planetezimali, asteroidi i kolizijski fragmenti u orbiti oko zvijezde. Oko najmladih zvijezda cirkumstelarni diskovi su spremnici tvari ...

                                               

Crveni div

Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije. Zvijezde u fazi crvenog diva ne fuzioniraju elemente u jezgri nego u ljuskama oko jezgre. Materija u jezgri je lišena elektrona i veoma komprimirana dok s ...

                                               

Crveni patuljak

Crveni patuljak je zvijezda 2 do 10 puta manje mase od Sunca, površinske temperature od 2 500 do 3 800 K. Crveni patuljci polako troše svoje nuklearno gorivo, zrače 10 do 10 000 puta slabije od Sunca i mogu jako dugo trajati. U zvijezdi kojoj je ...

                                               

Egzozodijačka prašina

Egzozodijačka prašina je ekstrasolarni analog zodijačke prašine, zrna amorfnog ugljika i silikatne prašine veličine od 1 do 100 mikrometara, a koja ispunja ravninu Sunčeva sustava, osobito unutarnji dio asteroidnog pojasa. Kao i za zodijačku praš ...

                                               

Galaktička plima

Galaktička plima je plimna sila koja djeluje na objekte podložne gravitacijskom polju galaktika kao što je Mliječna staza. Područja koja su osobito zanimljiva u svezi s galaktičkim plimama su galaktičke kolizije, rušenje patuljastih ili satelitsk ...

                                               

Hertzsprung-Russellov dijagram

Hertzsprung-Russellov dijagram je dijagram koji pokazuje odnose izmedu apsolutnog sjaja, boje i temperature zvijezda. Dijagram su prvi kreirali Ejnar Hertzsprung i Henry Norris Russell oko 1910. godine. Otkriće dijagram dovelo je do velikog napre ...

                                               

Isparavajuća plinovita globula

Isparavajuća plinovita globula je područje plinovitog vodika plina u vanjskom svemiru veličine približno 100 astronomskih jedinica, takvo da plinove koje zasjenjuje štiti od ionizirajućih ultraljubičastih zraka. Gusta područja plina koje štiti is ...

                                               

Meduzvjezdana tvar

Meduzvjezdana tvar je rijetka tvar rasprostrta izmedu zvijezda. U Mliječnoj stazi čini 10 do 15% vidljive tvari, a njezinoj masi pridonosi najviše plin, a vrlo malo prah. Zbog upijanja i raspršenja svjetlosti u meduzvjezdanoj tvari, pri čem se mo ...

                                               

Meduzvjezdani oblak

Meduzvjezdani oblak je generičko ime dano nakupini plina, plazme i prašine u našoj i drugim galaktikama. Rečeno drugim riječima, meduzvjezdani oblak je područje meduzvjezdane tvari. Ovisno o gustoći i temperaturi danog oblaka, vodik u njemu može ...

                                               

Millisekundni pulsar

Milisekundni pulsar je s rotiranjem u rasponu od oko 1–10 milisekundi. Otkriveni su milisekundni pulsi u radio, rendgenskim i gama zracima u elektromagnetskom spektru. Vodeća teorija o podrijetlu milisekundnih pulsara je da su stare, brzo rotiraj ...

                                               

Neutronska zvijezda

Neutronska zvijezda je zvijezda promjera približno 12 kilometara, gustoće usporedive s gustoćom atomskih jezgara, razvojna faza zvijezda velike mase nakon što je potrošila svoje nuklearno gorivo i eksplodirala kao supernove. Iako zvijezde u ekspl ...

                                               

Promjenljiva zvijezda

Promjenljiva zvijezda, promjenljiva ili promjenljivica je zvijezda čija se promjena sjaja može uočiti tijekom, u astronomskim razmjerima, kratkog vremenskog intervala, a nije uzrokovana pojavama u atmosferi Zemlje. Većina zvijezda sjaji skoro pos ...

                                               

Promjenljiva zvijezda vrste RR Lire

Promjenljiva zvijezda vrste RR Lire, RR Lyrae promjenljiva je vrsta pulsirajuće promjenljive zvijezde.

                                               

Promjenljiva zvijezda vrste RV Bika

Promjenljiva zvijezda vrste RV Bika, RV Tauri promjenljiva je vrsta pulsirajuće promjenljive zvijezde.

                                               

Pulsirajuća promjenljiva zvijezda

Pulsirajuće promjenljive zvijezde su vrsta promjenljivih zvijezda. Većina promjenljivica pripada ovoj vrsti. Kod ovih zvijezda pulsira njihova atmosfera što za posljedicu ima mijenjanje sjaja. Dijelimo ih na cefeide, miride, promjenljive zvijezde ...

                                               

RR-lirida

RR-lirida je kratkoperiodično pulsirajuće promjenljive zvijezde. Masa im je približno pola Sunčeve mase, a oko 50 puta su sjajnije. Gradene su od tvari siromašne metalima. Uglavnom se nalaze u kuglastim zvjezdanim skupovima i u području galaktičk ...

                                               

Slonova surla (astronomija)

Slonova surla je pojam u astronomiji kojom označavamo formacije meduzvjezdane tvari. Primjer takve formacije su Stupovi stvaranja i NGC 7822 maglica Rozeta i dr. Formalnije znanstvenici "slonove surle" nazivaju "hladni molekulski oblaci", referir ...

                                               

Zvijezda

Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika. Zvijezda isijava svjetlost i toplinu koji nastaju u termonuklearnim reakcijama u središtu zvijezde.

                                               

Zvjezdana asocijacija

Asocijacija je grupacija gravitacijski slabo vezanih mladih zvijezda nastalih iz zajedničkog meduzvjezdanog oblaka plina. Ovi su skupovi zvijezda slabije vezani i od otvorenih i od kuglastih skupova. Broj zvijezda tipično iznosi deset do stotinu. ...

                                               

Zvjezdana populacija

Zvjezdana populacija je podjela zvijezda u Kumovoj slami. Sproveo ju je 1944. Walter Baade, kategorizirajući skupine zvijezda po njihovim spektrima. Dvije glavne skupine nazvao je populacija i II. Još jedna podjela zvana populacija III dodana je ...

                                               

Zvjezdana pustinja

Zvjezdana pustinja je široki dio svemira blizu središta Kumove slame. U području zvanom unutarnji disk nalazi se "pustinja" koja je u potpunosti bez mladih zvijezda. U području širine 8000 - 16000 svjetlosnih godina, nisu nadene cefeide, vrsta ml ...

                                               

Zvjezdani atlas

Zvjezdani atlas je skup preglednih karata ili nebovida pojedinih dijelova neba koji se koristi za lakšu orijentaciju pri traženju objekta opažanja. Karte u atlasu mogu biti od jednostavnih, sa samo nekoliko stotina najsjajnijih zvijezda, do detal ...

                                               

Zvjezdani katalog

Zvjezdani katalog je popis zvijezda i drugih nebeskih tijela, poredanih prema zvjezdanim koordinatama i važnijim svojstvima. Najraniji poznati zvjezdani katalog izradili su Babilonci oko 1500. pr. Kr., kada su na glinenim pločicama naveli popis o ...

                                               

Galaktički koordinatni sustav

Galaktički koordinatni sustav je koordinatni sustav na nebeskoj sferi koji se koristi za odredivanje položaja nebeskih tijela u odnosu na Kumovu slamu. Osnovna se kružnica nalazi na galaktičkoj ravnini. Početna točka za računanje galaktičke dužin ...