ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 146




                                               

Ime grada Zagreba

Godine 1094. Ladislav I. Arpadović dao je utemeljiti zagrebačku biskupiju, što nam je poznato iz Felicijanove isprave, kojom nadbiskup Felicijan potvrduje osnivanje zagrebačke biskupije. Ovaj dokument iz 1134. godine ujedno je i prvi pisani trag ...

                                               

Anglizam

Anglizmi su posudenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz engleskog jezika. Leksemi tipični za američku inačicu engleskoga jezika nazivaju se amerikanizmi. Brojne su riječi iz engleskoga jezika postale internacionalizmi, pogotovo kao ...

                                               

Čehizam

Bohemizmi ili čehizmi posudenice su i usvojenice koje potječu iz češkog jezika. Pojam "bohemizam" proizlazi iz povijesnog imena za Češku – Bohemija. Najpoznatiji su primjeri bohemizama internacionalizmi: Polka, koji je ujedno i svojevrsni egzotiz ...

                                               

Galicizam

Ovo su neki od galicizama koji se uporabljuju u hrvatskome jeziku. bala – lopta banalan - običan masaža – mehaničko djelovanje na dijelove tijela radi liječenja i njege garaža – zatvoreni prostor za smještaj automobila košmar – mȍra ekran – zaslo ...

                                               

Germanizam

Germanizmi su posudenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika. Prema Rječniku lingvističkih pojmova Rikarda Simeona germanizam je: općenito nešto što je svojstveno Njemačkoj, a uvedeno je u drugih naroda ili u druge je ...

                                               

Grecizam

Grecizmi su posudenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz grčkog jezika dolaze uglavnom preko utjecaja latinskog, a kasnije kroz posudenice iz znanosti. Postojao je i utjecaj Bizanta na hrvatski jezik. Veliki dio tehničkog i znanstve ...

                                               

Madarizam

punda kip - spomenik, skulptura teret - tovar pandur - redarstvenik, pozornik, policajac bunda - krzneni kaput cipela - postola, crevlja bitanga - lijenčina, propalica, skitnica šogor - šurjak soba - izba, prostorija roštilj - ražanj hahar - nasi ...

                                               

Panegirik

Panegirik govor primjeren javnom skupu ") je naziv za javni govor u nečiju pohvalu koji se tradicionalno održavao na skupovima u antičkoj Grčkoj. Tada se u pravilu bavio mrtvim osobama, a svrha mu je bila potaknuti sugradane slijediti moralni i d ...

                                               

Polonizam

Polonizmi su posudenice u hrvatskome jeziku koje potječu iz poljskog jezika. Polonizmi nisu česti u hrvatskome jeziku, iako poljski i hrvatski pripadaju slavenskoj jezičnoj skupini.

                                               

Rusizam

Rusizmi su posudenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz ruskog jezika. Rusizmi se u hrvatskom jeziku pojavljuju posredno - putem pisanih izvora rječnici, prijevodi književnih djela iz ruske književnosti, te posredstvom srpskog jezik ...

                                               

Srbizam

Ovo su neki od srbizama koji se rabe u hrvatskome jeziku. advokat - odvjetnik čukunbaba - šukunbaba, šukunbaka pacov - štakor neprijatan - neugodan očigledan - bjelodan, razvidan agresor - napadač besparica - oskudica budilnik - budilica prijatan ...

                                               

Turcizam

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku. Najčešći su u štokavskom narječju, a rijetki u drugim narječjima. M ...

                                               

Usvojenice

Usvojenice su riječi koje su se toliko prilagodile hrvatskome jeziku da ih više uopće ne osjećamo kao posudenice ili tudice. Ako se posudenica potpuno prilagodi hrvatskome jeziku i njihovim pravilima, s vremenom se njeno strano podrijetlo neće pr ...

                                               

Buki

Buki je naziv za drugo slovo glagoljice i stare ćirilice. Njime se bilježio glas / b /. U latinici njemu odgovara slovo B. Slovo se u glagoljici koristilo i za zapis broja 2.

                                               

Črv

Črv je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice. Koristilo se za zapis glasa / č / bezvučna postalveolarna afrikata, te u glagoljici kao broj 1000. Standard Unicode i HTML ovako predstavljaju slovo črv u glagoljici:

                                               

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji. Ćirilicu koriste sljedeći slavenski jezici: crnogorski, uz latinicu bugarski makedonski ukrajinski srpski, uz latinicu de jure bošnjački, uz latinicu u praksi se n ...

                                               

Frt

Frt je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice. Koristilo se za zapis glasa / f / u posudenicama iz grčkog, te je izvedeno iz grčkog slova φ fi, te u glagoljici kao broj 500. Postoji i varijanta slova izvedena oz grčkog slova theta. Standard U ...

                                               

Ižica

Ižica je naziv za posljednje slovo glagoljice i stare ćirilice. Njime se bilježilo grčko slovo υ ipsilon, često u posudenicama iz grčkog, koje je predstavljalo glas / ü / kao u njemačkom. Ižica se vjerojatno izgovarala i kao /i/. Standard Unicode ...

                                               

Jo

Jo je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice. Koristilo se za zapis glasovnog skupa / jo /. Posebno slovo za tu namjenu postoji i danas u, primjerice, ruskoj ćirilici Ё. Slovo nije imalo brojevnu vrijednost. Standard Unicode i HTML ovako pred ...

                                               

Jota

Jota je deveto slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 10. U starogrčkom se izgovaralo kao kratko. Jota se koristila i kao drugi dio u padajućim diftonzima, gdje je prvi element mogao biti kratki ili dugi samoglasnik. Kod dugih prvih elem ...

                                               

Ju

Ju je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice. Koristilo se za zapis glasovnog skupa / ju /. Posebno slovo za tu namjenu postoji i danas u, primjerice, ruskoj ćirilici Ю. Slovo nije imalo brojevnu vrijednost. Standard Unicode i HTML ovako pred ...

                                               

Kako

Kako je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice. Koristilo se za zapis glasa / k, te u glagoljici kao broj 40. Oblik slova nije objašnjen. Standard Unicode i HTML ovako predstavljaju slovo kako u glagoljici:

                                               

Mi

Mi je 12. slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 40. Izgovara se. Osim upotrebe u grčkom, simbol se koristi: Möbiusovu funkciju u teoriji brojeva. reduciranu masu u problemu dva tijela; kao kraticu za prefiks mikro- 10 –6u Medunarodnom s ...

                                               

Psi (slovo)

Psi je 23. slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 700. Izgovara se.Grčko slovo psi je simbol za psihologiju.

                                               

Thita

Thita ili fita je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice. Koristilo se isključivo za zapis glasova u posudenicama. Njime se bilježilo grčko slovo θ theta, koje je predstavljalo glas / θ / bezvučni dentalni frikativ, kao u eng. thin i sl. Thit ...

                                               

Y

Y je 25. slovo engleske latinice. U hrvatskom jeziku izgovara se kao j ili i. Neki ga čitaju "ipsilon". Slovo Y nije izvorno postojalo u latinskoj abecedi, ono je tek kasnije uvedeno kako bi se ispravno zapisivale riječi grčkog podrijetla. Ono je ...

                                               

Æ

Æ, grafem. Nastao je od slova a i e i prvotno je bio ligatura koja je predstavljala latinski dvoglas ae. Samostalno je slovo u abecedama jezika poput danskog, norveškog, islandskog i ferojskog. U staroengleskoj latinici zvao se æsc prema anglo-sa ...

                                               

Č

1. dolazi u riječima kojima postanak nije vidljiv: bačva, bič, račun, čaša, točka, večer, vrč, pčela, ključ, dapače, drač, hlače, lopoč, Beč… 2. u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k, c: jak: jači; zec: zeče, zečji; stric: stričev iznimke: l ...

                                               

Dž je 7. slovo hrvatske abecede. Označava zvučni postalveolarni afrikatni suglasnik. Jedan je od tri digrama u hrvatskoj abecedi, uz Lj i Nj. Ovo se slovo koristi i u latiničnim formama srpskog i makedonskog jezika.

                                               

D

D je 8. slovo hrvatske abecede. Označava zvučni palatalni afrikatni suglasnik. U abecedu ga je uveo Duro Daničić u Rječniku JAZU umjesto digrama dj i time je dovršen proces oblikovanja današnje hrvatske grafije. Koristi se i u abecedama drugih ju ...

                                               

Eth

Eth, veliko slovo: D, malo slovo: d ; takoder ga se izgovara edh ili ed), slovo koje se rabi u staroengleskom, srednjoengleskom, islandskom, ferojskom u kojem ga nazivaju edd te u ovdalskom. Bio je u uporabi u skandinavskim zemljama u srednjem vi ...

                                               

Insularno G

Insularno G je oblik slova g rabljen u insularnim fontovima koje ponešto sliči na repato z ili na malo slovo deltu, a rabilo se u Velikoj Britaniji i Irskoj. Prvo ga se rabilo u starorimskoj državi u rimskom kurzivu, potom se pojavilo u irskom po ...

                                               

J

J je 14. slovo hrvatske abecede. Označava palatalni aproksimativni sonantni suglasnik. Znači i: medunarodnu automobilsku oznaku za Japan u SI sustavu džul, jedinicu za energiju J

                                               

Yogh

Slovo yogh bilo je u uporabi u srednjoengleskom i starijem škotskom i predstavljalo je y i različite stražnjonepčane foneme. Izveden je iz insularnog oblika slova g. U srednjoengleskom pisanju, došlo je do neraspoznatljive razlike repatog z i yog ...

                                               

Srpska ćirilica

Srpska ćirilica prilagodba je ćirilice za srpski jezik koju je 1818. uobličio srpski lingvist Vuk Karadžić. Predstavlja jedan od dva alfabeta koja se rabe za pisanje standardnog suvremenog srpskog, bošnjačkog i crnogorskog jezika; drugi alfabet k ...

                                               

Ў

Ў, ў je 22. slovo bjeloruske abecede. Takoder se koristi u dunganskome i sibirskome jupik jeziku. Koristio se i u uzbečkome jeziku do 1992. godine, kada je usvojena latinica. Slovo Ў dolazi iz slova ѵ̆, koje se zove ižica i koristilo se u ukrajin ...

                                               

Aleja glagoljaša

"Aleja glagolja­ša osebujan je spo­me­nički kom­pleks od jedanaest spomen-obilježja uz cestu izmedu Roča i Huma. Spomen je na veličanstveno djelo Ćirila i Metoda, nji­hovih učenika te posveta kultur­nim djelatnicima i prosvjetiteljima, hrvatskim ...

                                               

Glagoljaško pjevanje

Glagoljaško pjevanje je liturgijsko pjevanje katoličkih svećenika i klerika glagoljaša na hrvatskoj redakciji crkvenoslavenskog jezika te potom iz toga proizašlo liturgijsko i paraliturgijsko pojedinačno i zborno pjevanje na hrvatskom jeziku. Pre ...

                                               

Alfa

Alfa ; je prvo slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 1. U starogrčkom se izgovaralo kao kratko. Pored upotrebe u zapisivanju grčkih riječi, malim grčkim α se označava i: alfa kanal, koji opisuje prozirnost u računalnoj grafici alfa-čest ...

                                               

Beta (slovo)

Beta je drugo slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 2. U starogrčkom se izgovaralo. Osim grčkog slova, beta predstavlja različite veličine u matematici i fizici, npr: često se koristi kao oznaka različitih kuteva u matematici; beta-čest ...

                                               

Kopa

Kopa slovo je koje se nekada rabilo u grčkom alfabetu, za glas. Kasnije je ispalo iz uporabe u riječima, ali je ostalo kao broj 90. Grafički oblik korišten za broj je evoluirao u Ϟ, ϟ. Ovo slovo je izvor latiničkog Q. Kopa se rabilo kao simbol za ...

                                               

Ajin

Ajin ili Ayn je 13. Slovo hebrejskog pisma i ima brojčanu vrijednost od 70. Na staro-hebrejskom jeziku slovo Ajin je bio grleni glas koji je imako sličan zvuk kao podrigavanje, danas taj zvuk samo još koriste Židovi iz Jemena. Današnji zvuk Ajin- ...

                                               

Alef (slovo)

Alef je prvo slovo feničke i hebrejske abecede i odgovara arapskom slovu Alif. Grci su preuzeli taj suglasnik u svoje pismo i pretvorili ga u samoglasnik alfa iz kojeg je onda nastalo slovo A latinskog pisma. Ime slova je nastalo iz stilizirane s ...

                                               

Bet

Bet je drugo slovo hebrejskog pisma i ima brojčanu vrijednosti od 2. Po medunarodnoj fonetskoj abecedi bet se izgovara u modernom hebrejskom jeziku sa. Tora počinje sa slovom bet.

                                               

Cade

Cade ili Cadi je 18. slovo hebrejskog pisma i ima brojčanu vrijednost od 90. Izgovor slova je u modernom hebrejskom jeziku skoro isti kao C u Cavtat. Ako je slovo na kraju riječi onda se njega naziva kao "Cade-Sofit" i ima kao zadnje slovo drugi ...

                                               

Dalet

Dalet je suglasnik feničkog pisma, koji je nastao iz stilizirane slike leda otvorena vrata šatora. Iz tog slova je isto nastao grčki Delta i latinsko slovo D.

                                               

Gimel

Gimel je 3. slovo hebrejskog pisma i ima brojčanu vrijednosti od 3. Slovo se izgovara u Ivritu kao G. Sljedi slovu apostrof onda se slovo izgovara dš.

                                               

Hebrejski alfabet

Hebrejski alfabet se sastoji od 22 slova i koristi se za pisanje hebrejskog, jidiša i židovskog arapskog. Hebrejski alfabet se piše sa desna na lijevo. Posuden je od Feničana a kasnije je razvijen u poseban sustav pisanja u 8. stoljeću pr. Kr. He ...

                                               

Kaf

Kaf je 11. slovo hebrejskog pisma i ima brojčanu vrijednost od 20. U modernom, hebrejskom pismu Irvit kaf se na početku slova koristi kao suglasnik i izgovara se kao. Ako je slovo Kaf na kraju riječi, onda slovo ima drugi izgled. Taj način pisanj ...

                                               

Kof

Kof je 19. Slovo hebrejskog pisma i ima brojčanu vrijednost od 100. Većina korisnika hebrejskog jezika izgovaraju Kof kao Kaf s Dagešom. Prije se slovo Kof izgovaralo grlenije od slova Kof-a.